info@ianubih.ba
Radnička cesta, 71000 Sarajevo

Pratite nas na:

NovostiRazred za medicinske naukeAkademici otvaraju raspravu o političkoj krizi, korupciji, zdravstvu i odlasku mladih

16 Novembra, 2021

O brojnim aktuelnim temama i problemima koji opterećuju i s kojima se suočava BiH, ali i potencijalnim rješenjima na Okruglom stolu “Kuda ide BiH”, 27. novembra u Sarajevu, govorit će akademik Asim Kurjak, predsjednik IANUBiH, te akademici Sead Alić, Žarko Papić, Žarko Primorac, Izet Mašić, kao i prof. dr. Halima Resić, redovna članica IANUBIH i profesorica Medicinskog fakulteta u Sarajevu

U organizaciji Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (IANUBiH) , 27. novembra u Hotelu Evropa u Sarajevu bit će održan Okrugli sto pod nazivom „Kuda ide Bosna i Hercegovina“. Ovo pitanje koje je , naročito u aktuelnom trenutku koji proživljava BiH sebi u posljednje vrijeme postavlja svaki društveno odgovorni i prosječni građanin, nametnulo se kao obaveza da se na njega ponude odgovori i u akademskoj zajednici koja djeluje kroz IANUBiH.

PIŠE: S. DEGIRMENDŽIĆ

O brojnim aktuelnim temama i problemima koji opterećuju i s kojima se suočava BiH , ali i potencijalnim rješenjima govorit će akademik Asim Kurjak, predsjednik IANUBiH, akademik Sead Alić, voditelj Razreda za humanističke nauke i kulturu IANUBIH, akademik Žarko Papić, redovni član i potpredsjednik IANUBIH, akademik Žarko Primorac, redovni član i predsjednik Senata IANUBiH, prof.dr. Halima Resić, redovna članica IANUBIH i profesorica Medicinskog fakulteta u Sarajevu, te akademik Izet Mašić.

KURJAK: ODLAZE NAJBOLJI KADROVI

 

O temi koliko su BiH potrebni naučni lideri i kreativan naučni podmladak na Okruglom stolu „Kuda ide BiH“, govorit će prof. dr. Asim Kurjak, predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH. Predsjednik Kurjak kroz temu „Nisu li našoj zemlji potrebniji znanstveni lideri i kreativan znanstveni podmladak više nego milijuni dolara?! postavlja ovo pitanje, ali će ujedno izložiti i argumente koji idu u prilog potvrdnoj tezi o tome da su nam znanje i nauka potrebni kako bismo se suočili s realnošću u kojoj moramo dati adekvatan odgovor na velike promjene u svim oblastima bh. društva, ali i aktivno učestvovati u procesima globalizacije.

Profesor Kurjak ukazat će na to da je nauci potrebna stalna briga društva, ali i poslati jasnu poruku da naučnici trebaju uzvratiti svojom etikom, produktivnošću i društvenom odgovornošću.

Zloupotreba nauke znači moć jačih nad slabijima, proširuje jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju. Srećom, znanje je uvijek pobjeđivalo svako njegovo ignoriranje, u svako doba i u svim ljudskim zajednicama – optimistična je poruka profesora Kurjaka uoči predavanja koje će održati na Okruglom stolu u Sarajevu.

 

U kontekstu jačanja pozicije i uloge naučnika u BiH profesor Kurjak značajan dio svog izlaganja posvetiti će i odlasku mladih, obrazovanih ljudi iz BiH, te će ukazati na to da su BiH nažalost uglavnom napustili najkvalitetniji, a ne prosječni kadrovi.

 

Prvenstveno nam odlaze mozgovi sa područja prirodoslovnih i tehničkih disciplina, mnogo manje oni iz društvenih znanosti. Svojim radom i stručnim uspjesima u inozemstvu mnogi su naši stručnjaci dokazali svoje kvalitete. Jasno je da se u stranoj sredini mogu afirmirati samo natprosječni kadrovi. Iz toga slijedi da su domovinu uglavnom napustili najkvalitetniji a ne prosječni kadrovi. A to su ljudi koji mogu najbolje kreirati politiku stručnog i gospodarskog razvitka, ljudi koji prihvaćaju i uvode u praksu nove tehnologije, dakle ljudi koji bi trebali biti nosioci državne strategije i ostvarenja programa u znanosti i tehnologiji. Zaključak je porazan ali jasan: otišao nam je zapravo dio najboljih kadrova. To je za svaku relativno malu zemlju nenadoknadivo, jer su otišli stručnjaci koji bi trebali biti pokretačka snaga i mozak neophodan za napredak svoje države – kaže profesor Kurjak , koji će o ovom ali i drugim problemima bh. društva govoriti na Okruglom stolu „Kuda ide BiH“.

 

Akademik Sead Alić, voditelj Razreda za humanističke nauke i kulturu IANUBIH na Okruglom stolu „Kuda ide BiH“ , u kontekstu aktuelnih dešavanja govorit će o brojnim temama.

Pokušat ću vrlo pregledno ukazati na kontekst koji je manje više svima poznat. Riječ je o svojevrsnom ‘bermudskom trokutu’ rusko-američko-europskih interesa u BiH, potom o prikrivenim teritorijalnim pretenzijama, nastavku priča o predziđu kršćanstva, o buđenju straha od Istoka, o licemjerju kao dominantnom horizontu društvenog komuniciranja, o izbjegavanja sučeljavanja s prošlošću i zločinima (onemogućavanju katarze), korištenju nacionalnih barjaka kao kulisa za bogaćenje pojedinaca, korupciji kao dominantnom obliku poslovanja, pokušaju postavljanja granica na leopardovoj koži, feudalizmu političkih partija, pretvaranju glasača u navijače, o diskursu trača, o ‘trojanskom konju’ koji ne priznaje livadu na kojoj pase…. – izdvaja u najavi svog izlaganja na predstojećem Okruglom stolu IANUBiH akademik Alić, dodajući da će dio izlaganja posvetiti i nemogućnosti razvijanja moralnoga društva uz senzacionalizam, površnost i prisvajanje medija od strane političkih nomenklatura.

PAPIĆ: NACIONALNE STRANKE POČIVAJU NA KORUPCIJI

 

Akademik Žarko Papić koji je i potpredsjednik IANUBIH u svom izlaganju na Okruglom stolu „Kuda ide BiH“ govorit će o temi „Kako izaći iz krize“ uzrokovanoj u BiH kako sam, kaže „sudarom između, u konačnici, unitarizma i separatizma“, te kako ocjenjuje strahom nacionalnih stranaka, a prvenstveno SNSD-a od gubitka vlasti. U nekoliko teza akademik Papić najavljuje izlaganje svog viđenja osnovnih problema, ali i potencijalnih rješenja krize u kojoj se nalazi BiH.

Pojavni oblici krize su neslaganje oko izbornog zakona, odluka Ustavnog suda, pasivnost OHR-a. Osnovni problem je odnos građanskog i nacionalnog. Nacionalna ravnopravnost (konstitutivnost) je prva linija realizacije individualnih ljudskih prava. Ona je uslov za građansko društvo.

Korupcija je temelj na kojem počivaju nacionalne stranke koje su parapolitičke, oligarhijske interesne grupe. Gašenje korupcije gasi materijalnu osnovu ovakvih nacionalističkih stranaka, omogućuje demokratizaciju društva – kaže akademik Papić.

 

O uvijek aktuelnoj temi zdravstva, a naročito u ovo vrijeme pandemije korona virusa i nažalost neadekvatnom sistemu zdravstvene zaštite zbog čega ispaštaju svi građani, na okruglom stolu će govoriti prof. dr. Halima Resić, redovna članica IANUBiH.

Ova uvažena stručnjakinja će kroz svoje izlaganje pod nazivom “Kuda ide bosanskohercegovačko zdravstvo” govoriti o slabostima sistema koji direktno utječe na naše zdravlje i živote, s naglaskom i na utjecaj politike na ovu oblast, a u koju se politika ne bi smjela miješati, nego bi primarnu ulogu i utjecaj morala imati struka i nauka.

RESIĆ: POLITICI U ZDRAVSTVU NEMA MJESTA

 

Bosanskohercegovački zdravstveni sistem je moj dom i dom mojih brojnih kolega. Dom polupanih prozora i strahovito loše infastrukture. Bosanskohercegovački zdravstveni sistem je oblast u koju treba uložiti mnogo truda, stručnosti i novca. Oblast poprilično oslabljena raznim izazovima sa kojima se moj narod susreće. Veliki problem čini i značajan uticaj politike, koja svih ovih godina diktira vodeće ljude u zdravstvu, pri tome nerijetko kršeći osnovne kriterijume, što se direktno odražava na funkcioniranje zdravstvenog sistema. Politika uzima sve više maha u zdravstvu, što se u jednoj demokratski uređenoj zemlji dakako ne bi trebalo ni smjelo dešavati.

Politici u zdravstvu nema mjesta u ovolikoj mjeri, osim kad se radi o unapređenju zakonodavstva u ovoj oblasti, i uvođenju rješenja koja će unaprijediti zdravstveni sistem i omogućiti razvoj medicine i znanja i vještina medicinskih profesionalaca, kao i unaprijediti kvalitet života građana.

Takav sistem pogodno je tlo za ogromne propuste, što se u konačnici uveliko negativno odražava na kvalitetu zdravstvenih usluga koje se pružaju u zdravstvenim ustanovama svih nivoa. Sprovođenje kvalitetne reforme zdravstva, isključivanje politike iz ove životno značajne oblasti, ulaganje u jačanje struke i kadra su imperativ, želimo li ići naprijed. Iskreno se nadam da u BiH još uvijek postoje ljudi koji će raditi na ovim ciljevima, jer iskustva nam kazuju da politički menadžeri i ciljevi kojima se isti rukovode nažalost ne doprinose jačanju zdravstvenog sistema.

Bosanskohercegovačko zdravstvo neminovno mora doživjeti određene reforme, to je dug put, ali neophodan – kaže u najavi svog izlaganja o ovoj temi prof. dr. Halima Resić.

PRIMORAC: POTKAPACIRANOST UPRAVLJAČKIH STRUKTURA

 

Akademik Žarko Primorac, redovni član i predsjednik Senata IANUBiH na Okruglom stolu „Kuda ide BiH“ govorit će o uzrocima koji su BiH i njene građane doveli u poziciju da je danas najsiromašnija zemlja u Evropi, a što je i jedan od razloga masovnog iseljavanja, prvenstveno mladih, iz naše zemlje.

Prema nekim kriterijima, posljednje mjesto na europskoj rang listi zamjenjuje samo s Albanijom. Veoma usporen ekonomski razvoj, u proteklih četvrt stoljeća, posljedica je nepovoljnih političkih, ekonomskih i socijalnih kretanja. U tom sklopu posebno bih istaknuo disfunkcionalnost države i potkapacitiranost upravljačkih struktura, što, posljedično, proizvodni nisku ekonomsku efikasnost, zaostajanje za konkurencijom i siromaštvo.

Ekonomsko siromaštvo i socijalno raslojavanje izaziva, između ostalog, intenzivno iseljavanje, koje se, u posljednjim godinama, pojačava i dobiva dramatične razmjere. Zato, nepovoljna demokratska slika i intenzivni emigracijski procesi spadaju među najkritičnije probleme suvremenog, bosansko-hercegovačkog društva. Posebno zabrinjava iseljavanje mlade i obrazovane populacije. Prema Brain Drain pokazateljima, Bosna i Hercegovina se nalazi na trećem mjestu u svijetu, odmah iza Haitija i Venecuele.

Zaključno, dugogodišnju krizu u Bosni i Hercegovini izazivaju politički, ekonomski, socijalni i demografski problemi. Takvim redom ih i treba rješavati, ako se želi da Bosna i Hercegovina preživi, i ima budućnost kao višenacionalna zajednica – smatra akademik Primorac koji će kao i ostali učesnici Okruglog stola „Kuda ide BiH“ o ovoj i drugim temama govoriti 27. novembra u Sarajevu.

 

Učešće u radu ovog skupa uzet će i akademik Izet Mašić koji će govoriti o temi „Scientometrija-imperativ naučne validnosti sadržaja naučnih publikacija.”

Najavljeni Okrugli sto „Kuda ide BiH“ u organizaciji IANUBiH pokazatelj je da je ova akademija iako osnovana prije nepunih šest mjeseci veoma brzo aktivirala sve svoje mehanizme i kapacitete kako bi reagirala na sve one pojave i probleme koji opterećuju ne samo BiH, nego i region i svijet.

ULOGA INTELEKTUALACA U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU

 

Ovdje prvenstveno mislimo na pandemiju Covid 19, kojoj je ova akademija kroz izlaganja eminentnih stručnjaka posvetila već dva značajna simpozijuma proteklih mjeseci u Tuzli i u Mostaru.

Ovo su samo neki od znakova i pokazatelja da se akademska zajednica u BiH konačno probudila i da se čuje njen glas, ne na „incidentnom“ nivou pojedinca, nego udružena i jedinstvena u stavu da intelektualna elita nije samo izvor znanja nego i mjerodavan faktor za procjenu stanja u zemlji u svim oblastima, te iznalaženja mogućnosti stavljanja u pogon onog potencijala koji može donijeti najbolja rješenja za dobrobit ove zemlje, svih njenih građana, ali i bolje pozicioniranje BiH na ljestvici uspješnosti u Evropi i svijetu, te kroz sve to poboljšanje odnosa i sa susjednim zemljama.

Svojim aktivnostima IANUBiH već je pokazala da je svjesna odgovornosti akademske zajednice u doprinosu informativnoj i konstruktivnoj javnoj raspravi , te svojoj ulozi u smislu promocije onih vrijednosti na kojima počiva jedno demokratsko društvo, te onih vrijednosti na kojima se temelji demokratska politička kultura.

Najvažnije je da već u praksi vidimo da je akademska zajednica pokazala da ona ne može biti izolirana od događanja u Bosni i Hercegovini, iako su nažalost u BiH i nauka i struka i umjetnost odavno potisnuti na margine sa kojih se nije moglo očekivati učinkovitije djelovanje u bilo kojem pravcu, pa ni u onom koji bi jezgri ovog društva omogućio nesmetano dalje usavršavanje, učenje i napredovanje, a kamoli bitniji utjecaj na društveno – politička dešavanja.

Evidentno je da je u BiH godinama prisutan oportunizam akademske zajednice, koji značajno utječe i na takozvani “odliv mozgova”, što je obeshrabrujuće i zabrinjavajuće, a istovremeno se sa mjesta političkog odlučivanja ne nudi rješenje ovih problema.

Stoga je sve glasniji i primjetniji glas akademika okupljenih u IANUBiH, te sve ono što poduzima ova akademija u pravcu vraćanja uloge intelektualaca u društvu poput BiH kojem je više nego ikada potreban javni angažman i zauzimanje stava o društveno relevantnim pitanjima i problemima.

Ukoliko u godinama iza nas izuzmemo nekoliko pojedinaca koji su bili spremni da iznesu javno svoje stavove o brojnim problemima u ovoj zemlji, uočljivo je da je ipak apatija odraz šire društvene slike i da su mnogi nažalost odlučili da svojom anonimnošću čuvaju svoju egzistenciju i potencijalne benefite od onih kojima se njihovo javno izrečeno mišljenje ne bi svidjelo.

Preuzeto sa Fokus.ba

 

https://ianubih.ba/wp-content/uploads/2021/11/Poster_najnovije2.jpeg
https://ianubih.ba/wp-content/uploads/2021/11/ianubihlogo.png
Radnička cesta 34, 71000 Sarajevo
+387 61 213 599
info@ianubih.ba

Pratite nas na:

IANUBIH – Internacionalna Akademija Nauka i Umjetnosti u Bosni i Hercegovini

Copyright © IANUBIH