Rođen je 17.05.1953.g. u Ugljeviku. Školovao se u rodnom mjestu, te u Tuzli i Sarajevu.

Školovanje je završavao sa odličnim uspjehom. U Sarajevu je završio Fakultet političkih nauka, Studij sociologije sa prosječnom ocjenom 9,25, te stekao diplomu profesora sociologije.

Za uspjeh u studiju, dobitnik je tri srebrne značke i jednogodišnje nagradne stipendije Sarajevskog univerziteta. Tokom studija, obavljao je dužnost prodekana studenta na Fakultetu poilitičkih nauka. Na Univerzitetu u Sarajevu je završio interdisciplinarni postdiplomski studij i stekao titulu magistra društvenih nauka.

Obavljao je poslove direktora Dječije i omladinske štampe u novinskoj izdavačkoj kući “ Oslobođenje”. Za vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu, rukovodio je operativnom jedinicom Skenderija, a nakon olimpijade,bio je uposlen u Poslovodnom odboru radne organizacije ZOI 84.

Bio je predsjednik  Olimpijskog komiteta BiH. Olimpijski komitet u vrijeme predsjedavanja Bogićevića je obnovio Olimpijsku dvoranu Zetra, ujedinio olimpijski sport u BiH i prvi put omogućio odlazak jedinstvenom olimpijskom timu sa prostora čitave BiH na Olimpijske igre u Sidneju. Za svoj rad u Olimpijskom komitetu BiH, nagrađen je Olimpijskim ordenom, Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Na izgradnji pruge Beograd – Bar,  Doboj – Zenica i objekata na istorijskoj Sutjesci- Tjentište, Bogićević je proveo 18 mjeseci volonterskog rada.

Političku karijeru je započeo u Savezu socijalističke omladine u Tuzli i Sarajevu. Godine 1981. biran je za predsjednika Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.

Na svenarodnom referendumu, 1989. godine,  ubjedljivom većinom, između pet kandidata bio je izabran za člana Predsjedništva SFRJ iz BiH, te je tako bio prvi demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ, iako je imao samo 36 godina.

Učesnik je istorijske sjednice Predsjedništva SFRJ, koja je održana 12. marta 1991. godine, kada se odlučivalo o   formalnom zavođenju vanrednog stanja u SFRJ, a stvarni cilj je bio državni udar I vojna uprava. Njegovim NE, odluka nije usvojena.

Marta 1991. na trodnevnoj sjednici Predsjedništva SFRJ, izjasnio se, protiv zavođenja vojne uprave u tadašnjoj Jugoslaviji.

Na poslijeratnim izborima, Bogićević je biran za zastupnika u Parlamentarnoj Skupštini  BiH, i obavljao je dužnost potpredsjednika Socijaldemokratske partije.

Bogić Bogićević je za svoj rad dobio državna odlikovanja: SFRJ,  Libije, Hrvatske i Slovenije.

Počasni je građanin gradova: Bihaća, Tuzle, Bosanske Krupe, Zenice I Ilidže.