info@ianubih.ba
Radnička cesta, 71000 Sarajevo

Pratite nas na:

Razred za održivi razvoj

Panta rei, starogrčka je uzrečica još iz vremena Simplicija, koja znači sve teče, sve se mijenja. Živimo u vremenu velikih promjena na globalnoj razini, ali i u našemu okruženju. Neminovne promjene i izazovi očekuju i Bosnu i Hercegovinu. Novonastale društvene okolnosti te novo značenje u kontekstu globalističkih društvenih promjena, držeći se one misli “država je odveć mala da bi rješavala velike, a odveć  velika da bi rješavala male probleme”, ključna je uloga nevladinih organizacija, posebice u tranzicijskom razdoblju, u očuvanju i učvršćivanju društvenog i političkog pluralizma kao temelja demokracije. Istraživanja pokazuju kako je civilni angažman preko nevladinih Udruga temelj povjerenja, uzajamnosti i solidarnosti kao bitnih obilježja modernih društava. Jedna od zadaća Akademije, pa tako i razreda Održivi razvoj je da prate, izučavaju i predlažu rješenja i mjere koje će  povećavati spremnost  Bosne i Hercegovine i svih njezinih institucija i građana da spremnije dočekuju izazove u budućnosti.

Promjene u novim, tzv 4.0 tehnologijama, modelima organizacije i upravljanja procesima, promjene u korištenju održivih, tzv. zelenih energija, klimatske promjene, migracijska i depopulacijska problematika, ali i promjene u upravljanju drugim prirodnim resursima očekuju nas u budućnosti. Nadalje, osim materijalnih faktora, održivost će svakako uključivati i promjene u ponašanju ljudi u oblastima politike, sociologije, upravljanja javnim dobrima. Pojam održivog razvoja, kako smo odredili naziv našega razreda, pokriva sve navedeno, ali i puno toga drugoga.

Što je ODRŽIVI RAZVOJ (eng. Sustainable management)?

 

Povijesne nas činjenice, kada govorimo o održivom razvoju, vraćaju u 1713. godinu, u  baroknu Saksoniju ka Hansu Carlu von Carlowitzu i “srebrnom” gradu Freibergu. Njegova knjiga “Sylvicultura oeconomica” je prva sveobuhvatna rasprava o šumarstvu, a autor se smatra ocem šumarstva i osnovnih načela održivog razvoja. U recentnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi postoji 300-tinjak definicija održivog razvoja, čak je desetak onih temeljnih. Pojam održivi razvoj u fokusu je interesa svjetskih politika zadnjih se 40-tak godina. U literaturi se često navodi da je prvi put službeno promoviran 1987. g., od britanske ministrice Barbare Ward kao rezultat rada Komisije UN za okoliš i razvoj te izrađene studije „Naša zajednička budućnost“. Bio je to svojevrsni apel  na akutnu prijetnju našim prirodnim resursima.

Međutim, pojam održivog razvoja svoju je potpunu afirmaciju dobio na drugoj konferenciji UN-a o okolišu, održanoj u Rio de Janeiru 1992. g, za vrijeme “Svjetskog samita”, a koja je kao rezultat imala i početak svjetske normizacije u području upravljanja okolišem. Akcijski program, Agenda 21, koji je tada prihvatilo 180 zemalja, postala je vodećim načelom svih zemalja svijeta. Prema tada utvrđenoj definiciji održivi razvoj   (sustainable management) predstavlja: povećanje ili očuvanje vrijednosti sveukupnog kapitala države tijekom vremena, što podrazumijeva: prirodni kapital (tla, šume, vode, kvalitet zraka), izgrađeni kapital (naselja, bolnice, škole, tvornice, ceste…) i ljudski kapital (zdravlje, znanje/obrazovanje, kreativnost…). Ako pojednostavimo ovu definiciju, inače kompleksnosti djelokruga održivog razvoja, cilj je pronaći rješenja koja su u sinergiji između ekološke ravnoteže, ekonomske sigurnosti i socijalne pravde pri čemu ih treba dugoročno stabilizirati i održavati u tzv. trokut održivosti. Od tada je ovaj koncept održivog razvoja razrađivan i primjenjivan/dopunjavan na bezbroj konferencija. Ponovno apostrifirajući tri stupa održivog razvoja: dakle, prirodu, društvo i ekonomiju, možemo slobodno konstatirati da nam je jedan stup čvrst, a to je priroda/okoliš, ali druga dva stupa: društvo i ekonomija, su, složit ćete se, u potpunoj degradaciji.

Koji će biti  pravci djelovanja i aktivnosti u radu razreda?

Aktivnosti razreda naglasak daju na vrijednosti i bogatstvu, zaštiti i očuvanju našega, još uvijek sačuvanog prirodnog kapitala, a to su šume, tla i vode, kojega kolokvijalno zovemo ”ekološka trijada”. Pribrajajući k tome i zrak, onda često spominjemo tzv. ekološki kvartet. To su pravi dragulji nacionalne riznice baštinjeni od prethodnih naraštaja, naše neprocjenjivo prirodno blago, naš dar ali i obveza. Dar naslijeđen od prethodnih naraštaja, a naša je obveza sačuvati ih za buduće naraštaje. Poznata je rečenica: „promatrajte kako se zajednica odnosi naspram svojih prirodnih resursa i znat ćete kakva joj je budućnost”. Kako se naša odnosi, prosudite sami!

Naime, ugroženost i sve veći pritisci na šume, tla i vode, usljed urbanizacije te gospodarskog i općeg razvoja, su na velikoj kušnji. Održivo gospodarenje i djelotvorna zaštita šuma, tla i voda preduvjet je skladnom (gospodarski, okolišno i socijalno) i prihvatljivom daljnjem razvoju. Pri tome je voda kao resurs budućnosti od posebnoga interesa, a naša će zadaća biti usmjerena ponajviše na razvijanje svijesti kod građana o važnosti očuvanja vodnih resursa. Iako nam se sada čini da je imamo u izobilju, promišljeni i zdravorazumski načini korištenja voda moraju nam biti u fokusu interesa, držeći se kreda „dok piješ vodu, misli na izvor“. U svom radu pokušat ćemo odgovoriti na pitanja: Koje su količine i kakvoća tih dobara? Koje su naše komparativne prednosti u odnosu na druge, posebice na EU? Kako se odnositi prema tim nacionalnim dobrima? Znamo li s njima održivo gospodariti u maniri dobrih gospodara? Kako se postaviti prema mogućnosti njihove privatizacije?

Nadalje, aktivnosti našega Razreda će biti usmjereni na održive energije, tzv. zelene energije, obnovljive energije, one koje BiH, hvala bogu ima (hidroenergijaenergija vjetrasunčeva energijageotermalna energijaenergija biomase). Zatim u fokusu našega djelovanja je ekološka problematika vezana zaštitu prirode i okoliša te za sveprisutne klimatske promjene.

Osim navedenih problematika zajedničkoga naziva „ekološka promišljanja“, bavit ćemo se i drugim aktualnostima i trendovima u društvu, na široj globalnoj, ali i lokalnoj razini kao što su migracijska i demografska politika, koja je zasigurno rak rana našega društva općenito. Koji su razlozi urušavanja ovih segmenata u našemu društvu, pretpostavljamo da svi znamo, a naša će zadaća biti da svojim transparentnim i proaktivnim pristupom, oboružani znanjima i neopterećeni politikama potpomažemo održivom razvoju Bosne i Hercegovine.

U fokusu naših aktivnosti nalazi se i ključni Dokument „Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH“ kojega je usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Dokument predstavlja viziju dugoročnog održivog razvoja kroz holistički pristup u okviru Agende 2030, sa svojih 17 ciljeva, u smjeru razvoja i pokretača prilagođen lokalnom kontekstu, kao prioritet za inkluzivni i održivi rast, te služi kao platforma za suradnju i partnerstvo.

Zasigurno nećemo moći odgovoriti na sva pitanja, ali ćemo nepristrano ukazivati na njih, ali i nuditi rješenja. Iskustva i znanja stečena u dosadašnjem radu imamo.

Prijedlog plana rada i zadatak razreda Održivi razvoj

Razred Održivi razvoj pokriva izrazito široki spektar aktivnosti. U najskorije vrijme radit ćemo na popunjavanju članstva razreda te aktivnosti razreda podijeliti u sekcije. Naime, znamo da se u najkraćemu može definirati Održivi razvoj kao sinergija između ekološke ravnoteže, ekonomske sigurnosti i socijalne pravde pri čemu ih treba dugoročno stabilizirati i održavati u tzv. trokut održivosti. Dakle, ta tri stupa održivog razvoja: priroda/okoliš, društvo i ekonomija će biti u fokusu našega rada. Slijedom navedenoga razred će svoje aktivnosti u budućnosti bazirati na tome principu. Kao inicijatori konstruktivnih rasprava o raznim društvenim temama organizirati će se tematske konferencije, okrugli stolovi, javna predavanja, vezano za aktualna zbivanja u društvu. Isto tako zadaća nam je promicati znanost i znanje kao temeljnu vrijednost široj javnosti čime bi se dodatno popularizirala i sama znanost u cjelini. Naime, svjedoci smo kako se utapamo u informacijama, a gladujemo za znanjem. Imamo više obrazovanja, ali manje razuma, više znanja, ali manje razumijevanja, više eksperata, ali i više problema. Jedino nam znanje nitko ne može oduzeti, znanje nema recesiju niti krizu, nema politička niti ideološka opredjeljenja. Sve naše aktivnosti moraju težiti znanstvenoj i stručno utemeljenoj objektivnosti.

 

Zaključna promišljanja/Umjesto zaključka

 

Galopirajuće globalizacijske promjene i izazovi koji očekuju BiH, zemlju sa „maksimumom različitosti na minimumu prostora“, zahtijevaju spremnost svih na proaktivno djelovanje. Usprkos možebitnim pritiscima i opstrukcijama potrebno je zadržati zdrav stav za koga netko reče: „Zdrav stav je zarazan, ali nemojte čekati da se zarazite od drugih-budite prijenosnik“. I bit ćemo virusno zarazni, ali dobrom, pozitivnom energijom.  Za to će nam biti potrebna znanja, ali i odgovornost, kako za učinjeno ali i za neučinjeno. Moramo djelovati odmah i sad, ili kako je to veliki M. Gandhi rekao: „budite promjena koju želite vidjeti“, ali i J.F.Kenedi: „ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, pitajte se što vi možete učiniti za svoju zemlju“.

Obzirom na strukturu Akademije, vrsne znanstvenike svjetske razine, pa tako i razreda Održivi razvoj, uz dobre i osmišljenje projekte, spremni smo da svojim znanjem, razumnim prijedlozima i rješenjima damo svoj doprinos održivom razvoju BiH.

1.   Akademik Tomislav Dubravac, redovni član – VODITELJ
2.   Akademik Žarko Primorac, redovni član
3.   Prof.dr.sc. Vjekoslav Domljan, suradni član
4.   Akademik Velimir Srića, redovni član
5.   Prof.dr.sc. Fuad Ćatović, suradni član
6.   Prof.dr.sc. Ivo Grgić, suradni član
7.   Prof.dr.sc. Ivica Kisić, suradni član
8.   Prof.dr.sc. Sead Vojniković, suradni član
9.   Doc. dr. sc. Tado Jurić, suradni član
https://ianubih.ba/wp-content/uploads/2021/05/logo_1-ianubih_w-1.png
Radnička cesta 34, 71000 Sarajevo
+387 61 213 599
info@ianubih.ba

Pratite nas na:

IANUBIH – Internacionalna Akademija Nauka i Umjetnosti u Bosni i Hercegovini

Copyright © IANUBIH