1. Biografski podaci

Rođen u Sarajevu.1939. godine.. Gimnaziju i Pravni fakultet završio u Sarajevu. Nakon odbrane magistarskog rada 1971.godine odbranio doktorsku disertacije na Pravnom fakultetu u Sarajevu, 1975. godine i time stekao doktorat pravnih nauka iz domena Ustavnog prava. Karijeru univerzitetskog profesora na predmetu Ustavno pravo, koju je započeo 1976. godine, realizira na više univerziteta u zemlji.

Na dužnost sudije Ustavnog suda BiH izabran 1989. godine, a 1990. i za predsjednika toga suda.

Od 1991. godine, u svojstvu eksperta za Ustavno pravo, bio angažovan u procesu državnog osamostaljivanja BiH i u cjelokupnom mirovnom procesu za BiH, uključujući i zaključivanje Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, kao i njihovu implementaciju. Od 1993. obavljao dužnost ministra pravosuđa u Vladi RBiH, a od 1994. do 1998. godine ambasadora BiH u Republici Hrvatskoj..Do 2002. godine bio savjetnik u Predsjedništvu BiH za ustavna pitanja i politički sistem. Od 2000. do 2002.godine bio agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u predmetu BiH protiv Srbije zbog kršenja Konvencije o genocidu.

Za sudiju Ustavnog suda Federacije BiH izabran marta 2002.godine, te u dva mandata za potpredsjednika toga suda.

U više navrata bio član ustavnih komisija Skupštine BiH i  brojnih stručnih udruženja. Ćlan je   Odbora za pravne nauke Akademije nauka i umjetnosti BiH.

U penziju otišao 2009.godine.

Oženjen, ima dvoje djece i dvojicu unuka.

1. Angažovanje u naučno-nastavnom procesu

Univerzitetsku karujeru započeo je 1978 godine. Jedan je od osnivaća Pravnog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedič” u Mostaru na kojem je obavljao i dužnost dekana. Radio je i na osnivanju Pravnog fakulteta u Bihaću.

U izvođenju naučno-nastavnog procesa na postdiplomskim i doktorskim  studijima angažovan je na vise pravnih fakultetima u BiH i u zemljama regije. Bio mentor u izradi vise magistarskih radova i osam doktorata. Većina ovih doktoranata su nastavnici Ustavnog prava na vise univerziteta.

Pravni fakultet u Tuzli je u povodu obulježavanja 50 godina mog srtučnog, obrazovnog i naučnog rada 2012.godine organizovao naučni skup pod naslovom: “Reforma Ustava BiH je nužan uslov za brži napredak Bosne i Hercegovine” Izlaganja na skupu objavljena su u knjizi pod istim naslovom. 

1. Nučni i stručni radovi

Objavio je preko 100 naučnih i stručnih radova iz oblasti Ustavnog prava i političkih nauka, među kojima više udžbenika, monografija i priloga u domaćim i stranim časopisima i publikacijama.. U tri navrata objavio izmjenjene i dopunjene udžbenike Ustavnog prava ( 1989. 2000. i 2006.. godine). Studiju “Konstitutivnost naroda” objavio u Sarajevu 2000. godine., a monografije “Međunarodno ratno pravo” 1999. godine  i “Ustavna demokratija” 2002. godine. Relizovao više naučnoistraživačkih projekata. U knjizi “Proces odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH” objavljeni su rezultati istraživanje desetogodišnjeg funkcionisanja BH Parlamenta.

Rukovodio timom eksperata koji su na zahtjev Ambasade Sjedinjenih Država pripremili studiju o reformi Ustava Federacije BiH

Istupao na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim i stručnim skupovima, uključujući i podnošenje referata na dva međunarodna kongresa Svjetskog udruženja za Ustavno pravo, u Moskvi i u Parizu. U više navrata istupao na skupovima i u publikacijama Akademije nauka i umjetnosti BiH. U posljednje vrijeme to su prilozi pod naslovima: “Vrijednosti ZAVNOBiH-a i daytonski ustavni poredak” (2019); “Demokratski deficiti Ustava BiH blokiraju nastavak integracionih procesa“( 2020); „Etnički i građanski koncept u ustavnom razvoja Bosne i Hercegovine” (2021); “Kontinuitet osporavanja državnosti Bosne i Hercegovine i njeno međunarodno priznanje“ (2022); „Principi rehabilitacije ustavne pozicije Grada Sarajeva“ ( 2022) i drugo.

Na simpoziju „110 godina crnogorskog parlamentarizma“ (Podgorica 2016) podnio prilog pod naslovom: „Legitimiranje pluralizma u parlamentima Bosne i Hercegovine i Crne Gore“ Značajniji su i prilozi na skupovima u Sarajevu (2009) pod naslovom: „Komparativna analiza ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine prije i poslije Daytonskog mirovnog sporazuma“ i „Pokušaji osporavanja ustavnog kontinuiteta između Republike Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine“ (2022)

Sarajevo, septembra 2022.godine