info@ianubih.ba
Radnička cesta, 71000 Sarajevo

Pratite nas na:

https://ianubih.ba/wp-content/uploads/2022/01/Julijana-Matanovic.jpg

JULIJANA MATANOVIĆ

Sarajevo

Autorica je preko tri stotine kritika, rasprava i eseja s područja književnosti.

Biografija

Rođena 6. travnja 1959. u Gradačcu (Republika Bosna i Hercegovina). Osnovnu školu završila u Đurđenovcu, gimnaziju u Našicama, a studij jugoslavenskih jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Poslijediplomski studij završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1989. magistrirala na temi Primarna i sekundarna generička obilježja u Đurđevićevim “Uzdasima Mandalijene pokornice” (mentor prof. dr. Zoran Kravar). Od 1. rujna 1993. radila na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala u ožujku 1998. godine temom Hrvatski povijesni roman XX. stoljeća (mentor prof. dr. Miroslav Šicel). Od 2000. godine docentica, a od listopada 2007. izvanredni profesor na katedri za noviju hrvatsku književnost.
Od 2014. članica suradnica HAZU.
2018. odlazi u prijevremenu mirovinu.
Autorica je preko tri stotine kritika, rasprava i eseja s područja književnosti.

***
Kao asistentica na Katedri za stariju hrvatsku književnost Pedagoškog fakulteta u Osijeku vodila seminar iz područja srednjovjekovne, manirističke i barokne književnosti, te hrvatske književnosti 18. stoljeća. U istom razdoblju bila voditeljica Sekcije za teoriju književnosti u sklopu koje je izlazio časopis za književnost Rijek, čijim sam urednikom bila i kao studentica Fakulteta. Nakon prijelaza na Filozofski fakultet u Zagreb, povjereni su joj seminari vezani uz hrvatsku književnost XX. stoljeća, a nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje i kolegiji iz hrvatske književnosti XIX. i XX. stoljeća.

Sudjelovala na stotinjak kongresa, simpozija i okruglih stolova vezanih uz teme koje dolaze kako iz prostora nacionalne književne baštine, tako i one koje problematiziraju sinkronu književnu produkciju (Dani hvarskog kazališta, Hrvatski književni barok, Krležini dani, Prvi hrvatski slavistički kongres, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Književni Osijek, Đakovački susreti književnih kritičara, Dani kritičara u Sarajevu, Gradačački književni susreti…).

Pet godina (od siječnja 1991. do siječnja 1996.) bila voditeljica na projektu Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća pri Ministarstvu znanosti Republike Hrvatske. Kao sastavni dio tog istraživanja organizirala znanstveni simpozij s istom temom (Osijek-Požega, studeni 1993.), čiji su radovi 1995. objelodanjeni u zborniku Ključevi raja. Istraživač na projektu Enciklopedija hrvatske književnosti (voditeljice prof. dr. Dubravke Oraić Tolić).

Povodom obljetnica vezanih uz živote i djelovanje hrvatskih pisaca, te uz pojedina događanja (kao što je npr. Mjesec knjige) održala preko stotinu stručnih predavanja u zemlji i inozemstvu (Budimpešta, Pečuh, Zurich, Frankfurt).

Uređivala časopise Rijek, Quorum I Književnu reviju, a danas je urednica časopisa Republike Društva hrvatskih književnika.
Od 1985. do 1989. uređivala i biblioteku Quorum, a dvije godine (od veljače 1995. do veljače 1997.) biblioteku hit (biblioteku moderne proze) u sklopu koje je odabrala i pripremila i nekoliko romana suvremenih hrvatskih pisaca (Zvonimir Majdak, Goran Tribuson, Darko Lukić, Pavao Pavličić, Ivan Aralica, Ivo Brešan).

Dvije sezone uređivala i vodila tribinu Književni petak, na kojoj sam najviše pažnje posvetila problematici hrvatske književnosti (o Ivi Andriću, Ivanu Aralici, Nedjeljku Fabriju, književnoj periodici, Krležijani, problematici hrvatskog književnog baroka, problemu regionalizma u književnosti, novoj ratnoj prozi i dr.). Predstavila tristotinjak novoobjavljenih knjiga.

Recenzirala (za potrebe nakladnika) pedesetak naslova iz suvremene hrvatske proze. Bila članica prosudbenog povjerenstva za nagradu “Ksaver Šandor Gjalski” (1995., 1996. i 1998., 2015. i 2019 god.), Vjesnikove nagrade “Goran”, nagrade “Antun Gustav Matoš” Matice hrvatske, “Julije Benešić” Đakovačkih književnih susreta, te nagrade Gradačačkih književnih susreta, Nagrade Meša Selimović, Nagrade Stjepko Težak.

Kao lektor i predavač četiri godine sudjelovala u programu Zagrebačke slavističke škole (vodila proseminar iz suvremene hrvatske književnosti i održala nekoliko tematskih predavanja).

Objavila približno tri stotine književnokritičkih prikaza i recenzija (Studentski list, Pitanja, Vjesnik, Treći program Radio Zagreba, Letopis Matice srpske, Mogućnosti, Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija,, Republika, Polja, Quorum, Forum, Vijenac, Dometi, Dubrovnik, Dubrovački horizonti, Kaj, Revija, Književna revija, Kolo, Diwan, Sarajevske sveske…). Svi ti tekstovi vezani su uz noviju hrvatsku književnost, te pitanja teorije književnosti.

Od travnja 2003. do travnja 2004. bila glavna urednica u Nakladnom zavodu Matice hrvatske gdje je pokrenula biblioteku Ljepša polovica književnosti.
2003.-2004. stalna kritičarka “Vjesnika” u godini 2004., a od srpnja 2004. i kolumnistica istih novina.

Od lipnja 2004. do 2006. urednica i voditeljica književnog kolokvija “Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara” (“Urednik-medijator knjževnog ukusa” (2003.) i “Svila, škare – 20 godina poslije” (2004.) i “Quorum – dvadeset godina poslije” (2005.).)

Za Leksikon hrvatskih pisaca (urednik prof. dr. Krešimir Nemec) napisala četrdesetak natuknica. Suradnica na Hrvatskom biografskom leksikonu, Hrvatskoj enciklopediji i Književnoj encikopediji (glavni urednik Velimir Visković). Urednica proze u leksikonu Djela hrvatskih pisaca (glavna urednica prof. dr. Dunja Fališevac). Suradnica na projektu Stoljeća hrvatske književnosti.

Uz seminarsku nastavu bila voditeljica i izbornih kolegija. Pod njezinim mentorskim vodstvom diplomiralo je sadamdesetak studenata, izrađeno i četiri magaistarska i četiri doktorska rada.
U akademskoj godini 2004/2005. bila. voditeljica Poslijediplomskoga studija KROATISTIKE na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Bibliografija
stručne knjige: (9)
Četiri dimenzije sumnje (1989.)
Manirizam i barok (Osijek, 1991.)
Barok iz suvremenosti gledat (Osijek, 1992.)
Ivan Gundulić (Zagreb, 1993.)
Prvo lice jednine (Osijek, 1997.)
Lijepi običaji (Zagreb, 2000.)
Krsto i Lucijan – rasprave i eseji o povijesnom romanu (Zagreb, 2003.)
Sumnja. strah@povijest.hr (Zagreb, 2012.)
Knjiga o Fabriju (Zagreb, 2019)

beletrističke knjige: (16)
Zašto sam vam lagala (1997.; 19 izdanja) – nagrada Ivan I Josip Kozarac za najbolju proznu knjigu godine
Bilješka o piscu (2000., 11 izdanja)
Kao da smo otac i kći (2003.,3 izdanja)
Laura nije samo anegdota (2005., 3 izdanja)
Tko se boji lika još (2008., 3 izdanja)
Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka (2009, 5 izdanja)- Nagrada Kiklop za najbolje prozno djelo u 2009.)
O čemu ti to govoriš (2010.)
Cic i svila (2011.)
One misle da smo male (2011. 6 izdanja), Nagrada Anto Gardaš, nagrada Mali princ, Nagrada Kiklop i Nagrada Biser mudrosti)
Božićna potraga (2012.)
Rečeno – učinjeno (2012., roman za mlade, 2 izdanja)
I na početku I na kraju bijaše kava (2014. 7 izdanja, Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Nagrada grada Zagreba, Nagrada Josip i Ivan Kozarac, Nagrada Terra Tolis)
Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom (2017., 2 izdanja)
Ljuta godina – zapisi internetske novakinje (2019.)
Rođena na Božić (2019.)
Djeca na daljinu (2020., 3 izdanja, Nagrada Josip i Ivan Kozarac)

U koautorstvu s Reine – Marquerite Bayler objavila knjigu Kobni korak (pripovijest Volite li medenjaka, Zagreb, 2003.). Knjiga Zašto sam vam lagala prevedena je na slovenski, njemački, slovački jezik i češki jezik. U dijelovima se pojavila u Mađarskoj i Poljskoj, a 2003. objavljena je u Srbiji. Ostala proza prevođena je na engleski, ukrajinski, makedonski i bugarski.

RADOVI

doktorat: Povijesni roman u hrvatskoj književnosti XX. stoljeća (stručno vodstvo: prof. dr. Miroslav Šicel)
Rad je obranjen 13. 3. 1998.(prof. dr. Miroslav Šicel, prof. dr. Krešimir Nemec, prof. dr. Stanislav Marijanović).
Kroz analizu 120 predložaka promatra se povijest vrste; kroz dvije varijante (povijesna i novopovijesna) te se predlaže podjela po modelima. Zaključuje se kontinuitet žanra i predlaže “pravo na vlastitu povijest”.

I.KNJIGE – ZNANSTVENE

1. Barok iz suvremenosti gledat, Izdavački centar Revija, Osijek, 1991, 168 str.
2. Prvo lice jednine, Matica hrvatska, Osijek, 1997, 300 str.
3. Lijepi običaji (pogovori), Znanje, Zagreb , 2000.
4. Krsto i Lucijan (rasprave o povijesnom romanu), Naklada Ljevak, Zagreb 2003, 249 str.
5. Sumnja.strah@povijest.hr, Zagreb 2012. (rasprave o hrvatskoj književnosti)
6. Knjiga o Fabriju, Zagreb 2019.

II. KNJIGE – STRUČNE

1. Vodič kroz literaturu manirizma i baroka (skripta), Pedagoški fakultet, Osijek, 1991., 74 str.

III. KNJIGE – PRIREDILA

1. Melita Josipa Eugena Tomića (priprema i pogovor romanu Melita Josipa Eugena Tomića), Slavonica, Vinkovci, 1994., str. 273-283.
2. Na tragu jednog novog čitanja Janka Jurkovića (priprema i pogovor Izabranim djelima Janka Jurkovića), Slavonica, Vinkovci, 1994., str. 87-100.
3. Ključevi raja (hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća). Zbornik Osijek – Požega, 10.-12. studenoga 1993., Meandar, Zagreb, 1995.
4. Barkoj el akvo (antologija hrvatske kratke proze – 1970.-1995.), predgovor (20 str.), bibliografija, Medjunarodni centar za usluge u kulturi, Zagreb, 1998.
5. O Zlatnoj vugi Višnje Stahuljak (priprema i pogovor romanu Zlatna vuga Višnje Stahuljak), Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 513-531.
6.Josip Eugen Tomić, priprema u Stoljećima hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1999, (predgovor, str. 9-27, bibliografija, literatura, izbor djela)
7. Joza Ivakić, Izbor iz djela (izbor i pogovor), Riječ, Vinkovci, 2000, 201 str.
8. Noćni posao – izabrane pripovijetke Stjepana Tomaša, Alfa, zagreb, 2001, 201 str.
9. Luka Pavlović, Drugi susret (izbor, priprema, pogovor), Hrašće d.o.o., Drenovci, 2003, 158 str.
10. Cvijet s raskršća-Izbor iz djela Antuna Gustava Matoša (izbor i predgovor), Znanje, Zagreb, 2003, 279 str.
11. Urednik – medijator književnog ukusa (zbornik radova o Zlatku Crnkoviću), Zbornik VI, Djakovo 2004, 148 str.
12. Svila, škare – dvadeset godina poslije (zbornik radova o Ireni Vrkljan), Zbornik VI, Djakovo 2005, str. 155.

IV. ČASOPISI – PRIPREMA TEMATSKIH BROJEVA I BLOKOVA

1. Krhotine vremena (panorama suvremene hrvatske proze), “Revija” (tematski broj), XIX, br. 12, Osijek, 1988.
2. Zamislite duhovitu priču, kako je to neobična pojava (iz najnovije hrvatske /smehovne/proze), “Polja” (tematski broj Umetnost smeha), br. 370, prosinac 1989, str. 520-526.
3. Hrvatski književni barok, “Revija” br. 6/1990.
4. Slavonsko ratno pismo, “Književna revija” br. 3-4-5-6-/1997, str. 309-320.

V. KOAUTORSTVO

1. Pojmovi spašavaju pojave, u knjizi: Matanović-Bogišić-Mićanović-Bagić, “Četiri dimenzije sumnje”, Zagreb, 1988, str. 9-167.
2. Ivan Gundulić, Školska knjiga, Zagreb, 1993, str. 45.-90, u knjizi “Frano Čale. Marin Držić – Julijana Matanović. Ivan Gundulić”, /biblioteka Ključ za interpretaciju književnog djela/

VI. RAD U KNJIZI

1. Iz nužde, iz srca, iz života (pogovor i bibliografija uz roman Djuka Begović Ivana Kozarca, biblioteka Slavonica, Vinkovci, 1994, str. 113-124.
2. Uz čitanje propovijedi “Razgovor duhovni od svetoga Bone mučenika” fra Antuna Tomaševića (pogovor pretisku Propovijedi), Gradski muzej Vukovar u Zagrebu, Zagreb, 1994, str. 45-50.
3. Pravo na priču o vlastitom životu (pogovor romanu Mire Gavrana Kako smo lomili noge), MD, Zagreb, 1994, str. 203-209.
4. Vježbanje života – roman o povijesti ili slaganje domina (priprema i pogovor romanu Vježbanje života Nedjeljka Fabrija, Znanje, Zagreb 1995, str. 375-398.
5. Tragovima Višnjinih Sjećanja (pogovor autobiografskoj prozi Sjećanja Višnje Stahuljak); Mozaik knjiga, Zagreb, 1995, str. 267- 270.
6. Prokleti grad Velimira Deželića (priprema i pogovor romanu Prokleti grad Velimira Deželića, Školska knjiga, Zagreb, 1995, str. 391-411.
7. Zašto volimo lektiru? (pogovor knjizi kriminalističkih priča Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića), Mozaik knjiga, Zagreb, 1996, str. 163-170.
8. Dvije pripovijetke Augusta Šenoe (Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca), priprema i pogovor, Nakladni zavod Matice hrvatske, biblioteka “Vijenac”, Zagreb, 1997, str. 99-104.
9. Modernizam Janka Leskovara (Propali dvori, Misao na vječnost), priprema i pogovor, Nakladni zavod Matice hrvatske, biblioteka “Vijenac”, Zagreb, 1997, str. 125-131.
10. Hoće li Drava opet biti plava (pogovor romanu Kajinov pečat Josipa Cvenića), Mozaik knjiga, Zagreb 1997, str. 161-176.
11. Djetinjstvo u Marijancima (pogovor romanu Marijanci – djetinjstvo u Hrvatskoj Therresie Moho), Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., str. 355-364.
12. Partitura za slabe junake i veliku povijest (pogovor romanu Berenikina kosa Nedjeljka Fabrija), Školska knjiga, Zagreb, 1998, str. 367-388.
13. O potrazi kao sudbini (pogovor knjizi Ponovo probudjeni čovjek Ede Budiše), Mathias, Labin, 1999, str. 185-193.
14. Vlast nad poviješću, u knjizi “Lidwig Bauer: Kratka kronika porodice Weber”(biblioteka Mozaik). Izd. Mozaik-knjiga, Zagreb, 2001., str. 253-264.
15. Dvije pule i jedna kuća (o bijegu Horozovićeva junaka na sjever), u knjizi “Irfan Horozović: William Shakespeare u Dar Es Salaamu” (biblioteka Mozaik). Izd. Mozaik-knjiga, Zagreb, 2002., str. 163-174.
16. Dragocjene krhotine, u knjizi “Jadranka Brnčić: Vezan uz snop života” (biblioteka Mozaik). Izd. Mozaik-kuća, Zagreb 2002., str. 165-172.
17. Tamo gdje život postaje karikatura, u knjizi “Midhat Ajanović: Katapult”, biblioteka “Mondo”, Izd. Hrašće d.o.o., Drenovci 2003., str.213-216
18. Pravo dobra priča, u knjizi “Midhat Ajanović, Jalijaš”. Izd. Hrašće d.o.o., Drenovci 2003.
19. Vrijeme kolumni, u knjizi “Andrea Zlatar: Veliko spremanje”. Izd. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 2003.
20. Unutarnji svijet ladica, u knjizi “Irena Vrkljan, Svila, škare”. Izd. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 2004.
21. Parovi, u knjizi “Irena Vrkljan: Naše ljubavi, naše bolesti”. Izd. Ljevak, Zagreb 2004.
22. Pogovor knjizi Ranko Marinković, Ruke, Otokar Keršovan, Rijeka 2004.
23. Kad sam pročitala Mamu, zavoljela sam lektiru, predgovor knjizi “Miljenko Jergović: Mama Leone” ,5-24, Sarajevo, 2007.
24. Čitam te, Lucijane, pogovor Izabranim djelima Nedjeljka Fabrija, 431-541, Profil, Zagreb, 2007.
25. Barnesova ili Flaubertova, svejedno je, predgovor knjizi Juliujan barnes, Flaubertova papiga, Zagreb, 2008.

VII. ZNANSTVENI RADOVI

1. Kanavelićev Sveti Ivan biskup trogirski, generičko čitanje, u zborniku “Hrvatski književni barok” (uredila Dunja Fališevac), Zagreb, 1991, str. 231- 249.
2. Hrvatski novopovijesni roman, “Republika” LI, br. 9.-10., Zagreb, 1995, str. 98-115.
3. O vezama jednog grada i jednog književnog žanra (u zborniku “Književni Osijek”, Znanstveni skup Književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas, Osijek, 12.-14. lipnja, 1996., urednik Stanislav Marijanović), Osijek, 1996, str. 41-55.
4. Nekoliko pretpostavki o razlozima uprizorenja Fabrijeva romana Berenikina kosa (Zbornik “Krležini dani 1995.”, priredili Branko Hećimović i Boris Senker), Osijek – Zagreb, 1996, str. 61- 68.
5. Dramatizacija Tomaševa romana Zlatousti (Zbornik “Krležini dani 1996.”, priredio Branko Hećimović), Osijek – Zagreb 1997, str. 203-215.
6. Oprava – ponajbolje stranice Kozarčeva pripovjedalaštva, u zborniku “Dani Josipa i Ivana Kozarca”, Vinkovci, 1997, str. 37-59.
7. Vrijeme preporoda kao tema hrvatskoga povijesnog romana ili o vezi preporoda i hrvatskoga povijesnog romana, Dani Hvarskog kazališta XXIV, (Hrvatska književnost u doba preporoda – ilirizam, romantizam), uredništvo knjige Nikola Batušić… et al., Književni krug, Split, 1998, str. 518-544.
8. August Šenoa izmedju teorije i prakse, Dani Hvarskog kazališta XXV, uredništvo knjige Nikola Batušić… et al., Književni krug, Split, 1999, str. 251-273.
9. O čemu govori bilješka o piscu – Iso Velikanović, u zborniku Dani Josipa i Ivana Kozarca, uredili Helena Sablić Tomić i Martin Grgurovac, Vinkovci, 2000.
10. Dokument i svjedok (o njihovu mjestu u novopovijesnoj varijanti), Drugi slavistički kongres, Zbornik radova II, uredile Dubravka Sesar i Ivana Violić Bolt, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2001., str. 377-388.
11. Krsto i Bernardin (O “Vucima” – početnoj poziciji novopovijesnog romana), “Kolo”, godište XII., br. 2., Zagreb 2002., str. 5-30
12.Veznik ili u naslovu Kumičićeva romana “Kraljica Lepa ili propast kraljeva hrvatske krvi” – Zbornik radova “Eugen Kumičić – život i djelo”, Udruga Jenio Sisolski, Brseč, 2002., str. 33-34

VIII. STRUČNI RADOVI

1. Prijedlog za strukturalnu analizu “Uzdaha Mandalijene pokornice”, “Dometi” br. 1-2-3/1983.
2. Pomalo izmontirana kriza (suvremena hrvatska proza), “Polet” br. 326/27, 23. 8.1985, str. 19.
3. Manirizam i suvremena književnost, “Quorum” br. 1/1985., str. 56-59.
4. Naratologija, “Studentski list” br. 894-5,28.5.1985; 4.6.1985, str. 18, 19.
5. Trivijalizacija hrvatske proze 80-tih, “Studentski list” br. 903., 7.11.1985, str. 17.
6. Silazak do čitatelja (o suvremenom romanu), “Quorum” br. 1/1986, str. 5- 11.
7. Stilske odrednice manirizma u Vetranovićevu “Piligrinu”, “Mogućnosti” br. 1-2/1988.
8. Na majuru još uvijek pričaju priče, “Quorum” br. 5-6/1989, str. 19-23.
9. Generička obilježja Djordjićevih “Uzdaha Mandalijene pokornice”, “Revija” br. 6/199., str. 586-597.
10. Kritičarev izbor, “Revija” br. 7/1990.
11. Roman razlike ili pravo na Cvitana, “Književna revija” br. 3-4/1993., str. 65-69.
12. Slavonija-zavičajna čitanka, “Književna revija” br. 1-2/1993, str. 80-146.
13. Pravo na Cvitana ili roman razlike, “Književna revija” br. 3-4/1993, str. 64-106.
14. Nekoliko riječi o Josipu Eugenu Tomiću, “Književna revija” br. 5- 6/1993, str. 123-129.
15. Možda je i Ugo bio tamo (Ranko Marinković, “Never more”), “Dubrovnik” br. 6/1993, str. 174-178.
16. Dijaloško čitanje Deželićevih romana, “Revija” XXV, br. 2, Osijek, 1994, str. 95-108.
17. Dogadjaji sa strojem (Pavao Pavličić, Škola pisanja), Forum, LXVI, br. 11- 12., Zagreb, 1994, str. 1096 -1102.
18. Vidljivo u nevidljivom (o suvremenoj hrvatskoj prozi), “Dubrovnik”, Nova serija, V, br. 4., Dubrovnik, 1994, str. 39-50.
19. Sedam nepoznatih romana, “Forum”, LXVI, br. 9-10., Zagreb, 1994, str. 738-742.
20. Povratak povijesnom romanu, “Republika”, XLIX, br. 4-6, Zagreb, 1993, str. 246- 254.
21. Štivo koje smo čekali (Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana), “Republika”, LI, br. 3/4, Zagreb, 1995, str. 194-199.
22. Zakon velikih brojeva (ili o prozi nastaloj u danima rata), u sklopu bloka
Elementi dokumentarnosti u suvremenoj hrvatskoj književnosti, “Dubrovnik”, Nova serija, VI, br. 5., Dubrovnik, 1995, str. 43-52.
23. Šicelove interpretacije hrvatskog povijesnog romana (Znanstveni kolokvij uz sedam desetljeća života i 50.obljetnice književno-znanstvenog djelovanja akademika Miroslava Šicela), Kaj XXX, br. 5-6, Zagreb, 1997, str. 81-85.
24. Kontekst u kovčegu (Vilma Vukelić, U stiješnjenim granicama), “Kolo” VI, br. 1., str. 453-463.
25. Krhke slutnje (Svevlad Slamnig, Čiopa), “Kolo”, VI, br. 3., Zagreb 1997, str. 593-601.
26. Hrvatski roman nakon godine 1990. (u zborniku “Prvi hrvatski slavistički kongres”, Zbornik radova II., urednik Stjepan Damjanović, Zagreb 1997, str. 421- 435.
27. “Nikad ih neću zaboraviti” ( O novelama iz knjige Demokritov kruh Tonča Petrasova Marovića), u zborniku Književno djelo Tonča Petrasova Marovića, Književni krug, Split, 1997, str. 107-116.
28. “Portreti nepoznatih žena”-drugo njihovo čitanje , u zborniku “Mara Švel Gamiršek”, prilozi sa znanstvenog kolokvija, Drenovci, 1997, str. 64-67.

29. Je li to za nas dobro ili možebiti nije, (o “Triemeronu” Nedjeljka Fabrija), “Kolo”, godište XII, br. 4, Zagreb 2002., str. 5-23.
30. Pisanje na tudjem nacrtu, “Diwan”, Gradačac (BiH), godina VI, br. 11-12, str. 54-65.
31. Od prvog zapisa do povratka u normalu (jedna moguća priča o hrvatskom ratnom romanu), “Sarajevske sveske” 5/2004., Sarajevo 2004., str. 93-125.
24. Je li to za nas dobro ili možebiti nije, (o “Triemeronu” Nedjeljka Fabrija), “Kolo”, godište XII, br. 4, Zagreb 2002., str. 5-23.
25. Pisanje na tudjem nacrtu, “Diwan”, Gradačac (BiH), godina VI, br. 11-12, str. 54-65.
26. Od prvog zapisa do povratka u normalu (jedna moguća priča o hrvatskom ratnom romanu), “Sarajevske sveske” 5/2004., Sarajevo 2004., str. 93-125.

VII. STRUČNI SKUPOVI (izbor)
1.Ivo Andrić, Tri desetljeća poslije, Zagreb, 26. studenoga 2005.
(tema: Konzorova izdanja Andrića)
2. Poetički vrt Nedjeljka Fabrija, Znanstvni skup. Rijeka, 16. studenog 2007.
3. Književnost i ideologija, Dani kritičara, Tuzla, srpanj 2004.
(tema: Književni subjekt u tranziciji)
2. Ratni roman u Regiji, Sarajevo, 24. rujna 2004.
(tema: Hrvatski ratni roman 1991-2000)
4. Urednik-medijator književnoga ukusa, Djakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, Djakovo, lipanj 2003.
(tema: Zlatko Crnković-urednik hit-a)
5. Svila, škare – 20 godina poslije, Djakovački susreti književnih kritičara, Djakovo, lipanj 2004.
(tema: Svila, škare Irene Vrkljan)
6. Europa – granice, Sarajevo, 25. rujna 2005.
(tema: Europska književna kuharica)

https://ianubih.ba/wp-content/uploads/2021/11/ianubihlogo.png
Radnička cesta 34, 71000 Sarajevo
+387 33 569 540
info@ianubih.ba

Pratite nas na:

IANUBIH – Internacionalna Akademija Nauka i Umjetnosti u Bosni i Hercegovini

Copyright © IANUBIH