info@ianubih.ba
Radnička cesta, 71000 Sarajevo

Pratite nas na:

O Akademiji

Internacionalna akademija nauke i umjetnosti u Bosni i Hercegovini

Poštovani,

Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni u Hercegovini (u daljem tekstu akademija) treba biti institucija čiji je zadatak da potiče razvoj nauke i umjetnosti, čuva, njeguje i promovira znanstvenu i kulturnu tradiciju, a izražava spremnost za promjene koje su primjerene vremenu i potrebama sredine iz koje potiče i u kojoj egzistira. To je radna i reprezentativna institucija od posebnog značenja koja ima nestranački karakter i zalaže se za opšte ljudske vrijednosti, a nacionalne ciljeve ostvaruje kroz doprinos demokratskoj afirmaciji i sveukupnom razvoju kreativnih duhovnih i materijalnih potencijala nacije. Akademija treba raditi u skladu sa kriterijima i vrijednostima prihvaćenim u svjetskoj nauci i umjetnosti, a težnja dostizanja naučne istine i umjetničke izvrsnosti treba biti jedini kriterij i ideal njenog djelovanja.

Ovako formulisano logično je zaključiti da akademija treba raditi u skladu sa najvišim internacionalnim standardima u nauci i umjetnosti a biti neovisna o partikularnim interesima aktualne politike i ne dozvoliti politizaciju nauke u zajednici (državi) u kojoj egzistira. Međutim, to u praktičnom djelovanju akademije nije jednostavno ostvariti i često liči na neostvarivi ideal ili čak iluziju. Jer, svaka država formira svoju nacionalnu akademiju i ona predstavlja jedan od simbola njene državnosti. Svako osporavanje i omalovažavanje nacionalne akademije u suštini predstavlja osporavanje i omalovažavanje i državnosti neke zemlje. Isto tako, osnivanje akademija nauka i umjetnosti koje predstavljaju određene teritorije ili nacionalne grupe najčešće su povezane sa političkim ciljevima. Kao najeklatantniji primjeri za navedenu tvrdnju mogu se navesti osnivanje akademija nauka ANUK (Kosovo) 1978. godine i VANU (Vojvodina) 1979. godine, te njihovo ukidanje 1992. godine, pokušaj reosnivanja VANU 2003. godine (koje je sudskom odlukom spriječeno) i osnivanje VANUK kao javne ustanove 2015. godine (ANUK je nastavio rad u ilegali nakon ukidanja). Osim navedenog, važno je napomenuti da akademija, u cilju izvršavanja svojih ciljeva i zadataka, mora biti dio mreže organizacija i pojedinaca, te da održava dobru komunikaciju i interakciju sa postojećim državnim, nacionalnim, naučnim, umjetničkim, obrazovnim i drugim institucijama koje doprinose povećanju naučne i umjetničke produkcije.

Kakva je situacija sa akademijama u Bosni i Hercegovini? Naša zemlja živi u vrlo nestabilnim političkim prilikama, a društvena stvarnost često je više utemeljena na partikularnim političkim interesima nego što je bazirana na zakonskoj regulativi koja je sukladna savremenim evropskim standardima. Kao takva, ona je postala i sve više postaje pravi eldorado za dominaciju partikularnih političkih interesa nad vladavinom prava u svim sferama života, pa tako i u nauci. Odnos prema državnoj akademiji i formiranje novih akademija nije bio imun od političkih uticaja i često nije bio temeljen na znanstvenoj produkciji kao najznačajnijoj mjeri za egzistenciju znanstvenih institucija.

Državna akademija u našoj zemlji, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), kao najviša naučna institucija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, osnovana je Zakonom o Akademijama nauka i umjetnosti BiH od 1966. godine. Nakon raspada Jugoslavije i osamostaljivanja svih jugoslovenskih republika, među kojima i Bosne i Hercegovine, ova akademija je nastavila svoje postojanje na osnovu Anneksa 2 na Ustav BiH koji sadrži odredbu o kontinuitetu propisa gdje stoji u čl. 2 odredba o kontinuitetu propisa: „Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na teritoriju Bosne i Hercegovine kad Ustav stupi na snagu, ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose s Ustavom, sve dok nadležno vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odredi drugačije“.

Nakon sticanja nezavisnosti na prostoru Bosne i Hercegovine formirana je još  jedna entitetska i tri etničke akademije nauka i umjetnosti. Prije desetak godina osnovana je i Medicinska akademija nauka BiH (AMNBiH). Sve ove akademije svoje članove nazivaju akademicima i u situaciji kada ne postoji efektivni zakon na nivou države koji to pravo reguliše (kao što postoji u većini država) nastaje velika rašomonijada i često dolazi do devalvacije titule akademika. Izuzev ANUBiH koja u radnom sastavu može imati maksimalno 55 članova (akademici i dopisni članovi ANUBiH) ostale akademije nemaju ograničenje broja članova. Na taj način, u BiH se naglo povećava broj akademika koji je u značajnoj nesrazmjeri sa ukupnom naučnom produkcijom zemlje i znanstvenim kredibilitetom nosilaca te titule, koja svugdje u svijetu simbolizira ljude čiji je znanstveni opus impozantan i internacionalno prepoznatljiv kroz znanstvene baze podataka. Ima se dojam da se u našoj zemlji akademije osnivaju pod izgovorom da svaki narod, entitet ili strukovna zajednica treba imati svoju akademiju i pravo da dijeli titule akademika, potpuno zanemarujući činjenicu da bi osnivanje akademije trebalo biti uslovljeno adekvatnom znanstvenom produkcijom i kriterijima po kojima bi neko mogao steći titulu akademika. Opštoj konfuziji, djelimično, doprinosi i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine  (ANUBiH) koja izbor novih članova i časništva sprovodi nedovoljno transparentno i bez jasno deklariranih i na nauci zasnovanih kriterija, što ponekad dovodi do zbunjenosti i nezadovoljstva u akademskoj zajednici.

Na osnovu navedenih činjenica, proizilaze tri zaključka u vezi formiranja novih akademija nauka i umjetnosti:

  1. Akademija treba raditi u skladu sa kriterijima i vrijednostima prihvaćenim u svjetskoj nauci i umjetnosti, a težiti dostizanju naučne istine i umjetničke izvrsnosti;
  2. Nova akademija ne treba svojim djelovanjem narušavati ugled i relativizirati značenje ANUBiH;
  3. U našoj zemlji, zanemaruje se činjenica da bi osnivanje akademije trebalo biti uslovljeno adekvatnom znanstvenom produkcijom i kriterijima po kojima bi neko mogao steći titulu akademika.

Kada se sve navedeno ima u vidu, postavlja se pitanje ima li razloga i opravdanja inicijativa za formiranje nove akademije nauka i umjetnosti. Nakon podrobne analize, inicijativni odbor za formiranje nove akademije je zaključio da ima dovoljno argumenata za njeno formiranje i da akademija može adekvatno odgovoriti izazovima navedenim u zaključcima. Svoje tvrdnje inicijativni odbor temelji na sljedećim činjenicama:

  1. Akademija će imati značajan broj članova koji imaju respektabilnu reputaciju u nauci i umjetnosti, prema relevantnim međunarodnim standardima, te će imati kompetentnost da značajno doprinese unaprjeđenju naučno-istraživačkog rada i promociji izvrsnosti u nauci i umjetnosti. Akademija će pokrenuti značajne znanstvene projekte i u njih uključiti mlade i ambiciozne naučnike, koji će pod mentorstvom iskusnih znanstvenika proći sve faze naučnoistraživačkog procesa, publicirati svoje članke u relevantnim internacionalnim časopisima i steći izuzetno značajnu edukaciju iz metodologije naučnoistraživačkog rada.
  2. Nova akademija će formirati tri odjeljenja (razreda) koja nema, kao izdvojena odjeljenja, niti ANUBiH niti druge akademije u Bosni i Hercegovini a to su: odjeljenje za religiju, odjeljenje za dijasporu i odjeljenje za mlade znanstvenike. Osnivači nove akademije smatraju da je osnivanje ova tri odjeljenja značajno iz sljedećih razloga:
  3. Religija i znanost su autonomne intelektualne aktivnosti koje su često tokom povijesti pokušavale dominirati jedna nad drugom, ili su se međusobno ignorirale. Tek u novije doba, većina znanstvenika i mnogi teolozi prihvaćaju stajalište da su znanstvene i religiozne „istine“komplementarne i time samo metodološki neovisne. Znanost se razlikuje od religije po tome što se njezine istine moraju eksperimentalno verificirati, a njezina se metodologija spoznaje može naučiti. Kod religije dominira iracionalni moment, a kod znanosti racionalni. Intelektualne spoznaje u znanosti izražene su kvantitativno, u formi matematičkih formula, a u religiji kvalitativno u formi metafore. Nauka bazira svoje tvrdnje na sumnji i nastojanju da sumnju učini statistički beznačajnom (P<0.05), a religija na vjerovanju. Međutim, i nauka na kraju dolazi do činjenica koje se prihvataju aksiomatski bez dokazivanja (1+1=2). Ono što spaja obje intelektualne aktivnosti je odnos prema moralu kroz tvrdnje religije da ništa nije vrijedno što nije moralno i stav nauke da se ništa ne može tvrditi, ako se to ne može nedvojbeno dokazati (P<0.05). Religija je postojala prije znanosti, ali znanost nije produženje religije. Obje trebaju zadržati svoje principe, svoje različite interpretacije i svoje vlastite zaključke, jer su, uprkos različitostima, komponente zajedničke kulture čovječanstva. Odjeljenje (razred) za religije aktivno će podsticati dijalog nauke i religije za koji u svijetu postoji sve veći
  4. Prema procjenama Svjetske banke, BiH je na drugom mjestu u Evropi (iza Albanije) po obimu emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika, sa 1.471.594 emigranata, što čini 38,9 % ukupne populacije BiH sa stopom emigracije visokoobrazovanog stanovništva od 23,9 %. Znanstvenu dijasporu BiH čine pojedinci i/ili samoorganizirane grupe osoba porijeklom iz BiH, koje su završile tercijarno obrazovanje u BiH ili inozemstvu, a žive i rade izvan Bosne i Hercegovine, i svojim znanjem, vještinama, kontaktima i iskustvom mogu doprinijeti razvoju znanosti, tehnologije, inoviranja i obrazovanja u svojoj matičnoj zemlji Bosni i Hercegovini. Postoji niz inicijativa i pokušaja da bude izrađena sveobuhvatna baza podataka znanstvene dijaspore pri raznim bibliotekama, akademijama, fakultetima i institucijama nadležnim za znanost i razvoj u BiH, ali te podatke bilo bi jednostavnije pretraživati ako bude ustanovljen portal svih pretraživih postojećih baza podataka znanstvene dijaspore iz BiH. Nova akademija će formiranjem odjeljenja za dijasporu nastojati da uspostavi kontakte i unaprijedi saradnju sa znanstvenom dijasporom iz BiH.
  5. Kreativnost ili stvaralačko mišljenje biološka je privilegija mlađih godina. U svijetu je sve veći interes za rano otkrivanje znanstvenog podmlatka i njihovo usmjeravanje i poticanje. Uprkos visokom biološkom potencijalu mladih znanstvenika iz Bosne i Hercegovine nema sustavne i trajne brige za njih i oni sve češće odlaze u veliki svijet. To je veliki gubitak za BiH jer odlaze najbolji i to upravo oni koji bi mogli stvoriti nova radna mjesta i razviti akademsko poduzetništvo. Odjeljenje mladih znanstvenika akademije uključivati će mlade ljude s doktoratima i značajnim znanstvenim publikacijama, kao i da se uspostavi kolaboracija mladih znanstvenika iz zemlje i dijaspore.
  6. Akademija će svoje znanstvene projekte sprovoditi u saradnji sa drugim naučnim i umjetničkim institucijama u našoj zemlji i inostranstvu. Uvažavajući činjenicu da je državna akademija (ANUBiH) najviša naučna institucija nauka i umjetnosti u našoj zemlji i jedan od simbola njene državnosti, nova akademija će nastojati da uspostavi dobru saradnju sa ANUBiH i neće svojim aktivnostima osporavati autoritet i relativizirati značaj državne akademije.
  7. Inicijativni odbor je svjestan činjenice da je vrlo važno da članovi nove akademije ne budu karijeristi i da im nije najvažniji cilj da dobiju titulu akademika, bez ispunjavanja visokih standarda prema internacionalnim kriterijima. Akademija će zadovoljiti taj uslov na način da svi članovi akademije neće dobiti titulu akademika, nego će se napraviti precizni internacionalni znanstveni kriteriji po kojima će samo restriktivan broj članova akademije, u skladu sa tim kriterijima, nositi titulu akademika. Na taj način akademija će pokazati da joj nije cilj da promoviše bilo kakve akademike, nego da okuplja ambiciozne znanstvenike u svoje projekte koji će doprinositi dobrobiti naše zemlje, naše nauke i u konačnici nove akademije. Ističući na ovaj način svoje akademike, koji po internacionalnim kriterijima pripadaju svjetski priznatim ekspertima i znanstvenicima, nova akademija će pokazivati koji je ispravan put promocije nauke i umjetnosti, te uticati na druge akademije da primjene te kriterije. Akademija će periodično napraviti i javno objaviti naučni profil svih svojih članova, a u okviru svojih znanstvenih projekata i znanstveni profil drugih naučnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Inicijativni odbor smatra da ovako koncipirana, nova akademija ne bi bila nelojalna konkurencija drugim akademijama a mogla bi biti značajan suport ANUBiH koja zbog svojih zakonskih i dobnih limita ne može pokriti sve navedene aktivnosti.

https://ianubih.ba/wp-content/uploads/2021/05/logo_1-ianubih_w-1.png
Radnička cesta 34, 71000 Sarajevo
+387 61 213 599
info@ianubih.ba

Pratite nas na:

IANUBIH – Internacionalna Akademija Nauka i Umjetnosti u Bosni i Hercegovini

Copyright © IANUBIH