U Europskoj akademiji u Banjoj Luci održan je 25. i 26. III. 2022. simpozij „Vjera u Boga – spaja ili dijeli?“ Riječ je o prvom znanstvenom skupu koji je organizirao Razred za humanističke znanosti i kulturu Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
U pozdravnoj riječi akademik biskup Franjo Komarica govorio je o osnivanju Europske akademije Banjolučke biskupije 2005. godine i njezinoj dosadašnjoj djelatnosti. Označio je rad te ustanove kao preteču Europskoga centra za mir i suradnju koji je otvoren prije dvije godine sa sjedištem u Kući susreta „Marija Zvijezda“ u bivšem trapističkom samostanu. Tako se misija Europskoga centra nadovezuje na iznimnu baštinu „nekoć slavne i za opći civilizacijski i kulturni razvoj ovog grada i kraja vele-zaslužne crkvene ustanove – trapističke opatije ‘Marije Zvijezde?, utemeljene prije 153 godine“.
Opisujući postignuća Europske akademije naglasio je kako su on i njegovi suradnici, „kao ‘vjerujući’ ljudi – kršćani“, gradili „na bogatoj tradiciji europskih duhovnih resursa“. Pri tom su bili „spremni na dijalog sa sveukupnom suvremenom stvarnošću u kojoj živimo“. Zaključio je svoje obraćanje porukom kako se „na obzorju čovječanstva pojavljuje jedna nova civilizacija, koja se bori za svoj identitet, za svoje mjesto u povijesti ljudskog roda. To je civilizacija međusobnog uvažavanja i razumijevanja; poštovanja dostojanstva svakog čovjeka, stvorena na ‘sliku Božju’; civilizacija pravde i mira, u kojoj će biti dovoljno prostora za opravdane različitosti među ljudima i narodima; u kojoj će se sporna pitanja rješavati otvorenim, nepristranim dijalogom, a ne konfrontacijama, oružanim sukobima niti primjenom ‘zakona jačega'“.
Predsjednik Internacionalne akademije akademik Asim Kurjak zahvalio je biskupu Franji Komarici na njegovu neumornom zalaganju za mir i dijalog. Istaknuo je da „ako biskupu Komarici ne možemo dodijeliti Nobelovu nagradu za mir (za koju je bio i kandidiran), možemo mu dati do znanja da ga iznimno poštujemo i da u njegovim naporima i svemu što je učinio vidimo put kojim bi Bosna i Herdegovina morala ići – put povratka dobrosusjedskim i komšijskim odnosima, staro-bosanskom razumijevanju, zajedničkim druženjima uz različita slavljenja jednoga nam jedinoga Svevišnjega“. Uručio mu je prvo priznanje Internacionalne akademije povelju „Prometej duha“ za „desetljeća upornog rada na razvijanju/vraćanju tolerancije među ljude, vjere i nacije Bosne i Hercegovine“. U obrazloženju je naveo da se „povelja dodjeljuje bosanskohercegovačkom pravedniku. Čovjeku. Biskupu koji nije ostavio svoj narod i svoju zemlju niti u najgorim i najtežim situacijama. Vjerničkom zagovorniku razumijevanja i tolerancije“. Povelja se dodjeljuje kao simbol potpore onom najljepšem u ljudima. „Biskup Komarica je od čovjeka postao neuništivom idejom. Idejom povratka Hrvata u Posavinu i sve dijelove Bosne i Hercegovine u kojima su živjeli. Idejom koja ne dopušta nestanak Hrvata s njihovih vjekovnih pragova.“ Povelja se dodjeljuje kao poticaj i „poruka i drugima da nikada ne odustanu od puta mira i razumijevanja među ljudima“. U obrazloženju je također istaknuto: „Za razliku od politike i političara, Komarica nikada nije iznevjerio svoj narod. Za razliku od ljudi sile i oružja biskup Komarica je Bosnom i Hercegovinom pronosio riječi mira, pozive na razumijevanje i pozive za povratak svih protjeranih u njihove domove, bez obzira kojoj naciji ili vjeri pripadali.“
U svojemu izlaganju o znanosti i religiji akademik Asim Kurjak naglasio je kako je „razumijevanje i odgovorno upravljanje složenim odnosima između znanosti i religija“ bilo središnja briga kako za znanstvene tako i za vjerske zajednice tijekom mnogih stoljeća. „U novije vrijeme došlo je do napetosti, pa čak i trvenja, osobito u svjetlu tvrdnji nekih znanstvenika da bi znanost trebala dominirati svim oblicima ljudskog iskustva i znanja te da bi se vjerske zajednice trebale smatrati sporednim ili čak bez ikakvog značaja“. Odbacujući ekstremna stajališta i jedne i druge strane ukazao je na mogućnost sklada i razumijevanja između religije i znanosti. Kao vrhunski znanstvenik ilustrirao je svoje teze nizom poučnih medicinskih primjera i istraživanja.
Predsjednik Mešihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj akademik Aziz Hasanović govorio je o načinu kako se međureligijskim dijalogom može dospjeti do ljudskoga bratstva. Nadovezao se na Povelju o ljudskom bratstvu koju su potpisali papa Franjo i šejhu-l-Alzhar dr. Ahmed At-Tayeb 2019. u Abu Dhabiju. Prema njegovu mišljenju, „otvorenost, mudrost, hrabrost i vjernička iskrenost, koja dolazi od najvećih vjerskih i moralnih autoriteta današnjice, napravila je najveći civilizacijski iskorak u 21. stoljeću.“ Kao jedan od onih koji su sudjelovali u nastajanju te povelje i svjedočili tom povijesnom činu istaknuo je kako osjeća „dodatnu obvezu da Povelja ne ostane mrtvo slovo na papiru“. Zaključuje da „mi koji slijedimo različite putove ka Jedinome Bogu ovo moramo preuzeti kao dio vlastite misije i pretočiti je u svakodnevne programe“. U izlaganju je detaljnije prikazao islamsku viziju ljudskoga bratstva kroz prizmu izvora islama i dobre prakse koju potiču muslimani.
Voditelj Razreda za humanističke znanosti akademik Sead Alić potaknuo je sudionike na razmišljanje i raspravu izlažući svoj san o Bogu i traženje kroz plovidbu beskonačnim prostranstvima svemira. Poetski nadahnuto izlaganje bilo je praćeno slikama i glazbom koja dočarava harmoniju nebeskih sfera. Njegova je ideja vodilja da pravi vjernici imaju zadaću „pokušati ujediniti nebo i pokušati čuti nebo nekim novim medijem“.
O pitanju može li vjera u jednoga Boga razdvajati govorio je akademik Mislav Ježić. Obrazložio je kako je vjera u jednoga Boga, koja je zajednička svim abrahamskim religijama, na teološkoj razini potvrđena i u nekim drugim religijama poput hinduizma ili mazdizma. Među Božjim svojstvima koja se podudaraju u teističkim religijama naglasio je vjeru da je Bog „jedan, sveznajući i svemogući, nadsvjetski i sveprisutan, tvorac Neba i Zemlje, svemira i duša“. Bez obzira što se religije razlikuju u obredima, svetim knjigama i dogmatskim izričajima, ustvrdio je kako se one mnogo manje razlikuju u vjeri u Boga ili u etičkoj praksi. Zaključio je kako tamo „gdje prevladava duh, vjera ne dijeli. Gdje prevladava slovo i rabi se da dijeli, religije mogu poslužiti podjeli među ljudima.“ No, pozivajući se na Povelju o ljudskom bratstvu koju su potpisali papa Franjo i veliki imam al-Tayeb, obrazložio je da se tada religije zlorabe.
Akademik Pavo Barišić govorio je o vjeri koja spaja u radu i molitvi. Ocrtao je misiju Europskoga centra za mir i suradnju koji je otvoren prije dvije godine na plodnom povijesnom susretištu kultura u bivšem samostanu „Marija Zvijezda“. Istaknuo je cilj jačanja kulture suživota, snošljivosti, vjere, mira i suradnje. Ukazao je na značenje dragocjene baštine i djelovanje trapističke opatije, koja je početkom 20. stoljeća bila najveća na svijetu. Okupljala je na vrhuncu 265 otaca i braće trapista iz 16 europskih zemalja. Naglasak je stavio na humanitarnu i prosvjetnu djelatnost opatije. Prikazao je razvoj ustanova od osnovne i strukovne do visoke naobrazbe na studijima filozofije i teologije. Zaključio je kako „Marija Zvijezda“ od svojega osnivanja 1869. predstavlja ogledan primjer nastojanja za mirovnim ujedinjenjem Europe. Prikazao je nacrte i planove za izgradnju Europskoga centra.
Na skupu su održana su i sljedeća izlaganja: prof. dr. sv. Ivan Andrijanić „Problem religijske snošljivosti u Indiji: teorija i svakodnevno iskustvo“, prof. dr. sc. Selami Erdogan, „Religious, National and Universal Humanness according to Sufis“, ak. prof. dr. sc. Nikica Gabrić „Jesmo li sami u svemiru? Znanstveni i religijski aspekt“, ak. prof. dr. sc. Miro Jakovljević „Mentalno zdravlje, duhovnost i globalni ethos: kako bog oblikuje naš um i mozak?“, ak. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, „Religija i revolucija“, prof. dr. sc. Anto Mišić, „Religijske dileme“, ak. prof. dr. sc. Mijo Nikić, „Vjera i fanatizam: psihološko-teološka refleksija“, dr. sc. Antonio Pehar, „Promocija međureligijskog dijaloga u cilju čuvanja dostojanstva čovjeka na primjeru Deklaracije o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život“, doc. dr. sc. Slobodan Prodić, „Politička pozornica kao projekcija bigotizma / Politička instrumentalizacija vere u Boga / Alaha“, doc. dr. sc. Zoran Turza, „Od Schellinga do pape Franje. Kako smo od Schellinga naučili živjeti u poliedru prožetom napetostima“, prof. dr. sc. u. m. „Nužnost primata praktičkoga“, ak. prof. dr. sc. Dževad Zečić, „Znanost i religija – put do cjelovite slike svijeta“.
Simpozij je završen razgledavanjem Europskoga centra za mir i suradnju „Marija Zvijezda“, koje je predvodio biskup Franjo Komarica.
Banja Luka, 26. ožujka 2022.
Organizacijski odbor simpozija „Vjera u Boga – spaja ili dijeli?“
Ak. prof. dr. sc. Sead Alić
Ak. prof. dr. sc. Pavo Barišić
Ak. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić
