Gosti tribine bili su redoviti profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu, akademik Ivo Grgić, član razreda za Održivi razvoj i predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske (OPGH), dipl. ekonomist Robert Hadžić.
Nakon uvodnog pozdrava gospodina Zorana Perkovića ispred Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Zagrebu, nazočne je u ime IANUBIH-a pozdravio akademik Tomislav Dubravac, voditelj razreda za Održivi razvoj. U svome je kratkom govoru akademik Dubravac, prije predstavljanja predavača, naglasio kako cilj ciklusa održavanja Tribina upoznati javnost u Hrvatskoj sa strateškim izazovima na putu daljnjega razvoja BIH i uvjetima koje je potrebno ostvariti da bi budući, politički, ekonomski i socijalni razvoj bosansko-hercegovačkog društva bio dinamičniji i uravnoteženiji.Uvodno je akademik Dubravac nagalsio:
„Poljoprivreda se nalazi na prekretnici svoga razvitka. Nekontrolirano raubovanje proizvodnih resursa posebno tla i vode, te odmak proizvodnje od „načina života prema zakonu obujma i profita“ kao i očekivane demografske migracije zbog gladi, sve više zabrinjavaju svjetske moćnike. Smanjuje se broj proizvođača, posebno onih manjih, sužava se i poljoprivredni proizvodni prostor te se rješenja traže u proizvodnji u kontroliranim uvjetima kao što su staklenici, laboratoriji i sl. Pred proizvođačima, znanstvenicima i državama su godine izazova od kojih je ipak najveći kako odgovoriti na klimatske promjene. Mnoga su pitanja otvorena i traže odgovore. Izazovi su svakim danom sve veći, a rokovi za odgovore sve kraći.“ Na ova i mnoga druga pitanja svoja promišnjanja i odgovore čuli smo od predavača na Tribini.
Prvi predavač, akademik Ivo Grgić je u svom izlaganju rekao kako se klimatske promjene ne mogu zaustaviti, ali da je iste moguće ublažiti. Pored ostalog i tako što poljoprivredna proizvodnja treba smanjiti svoj utjecaj na negativne klimatske promjene kao i time da se poljoprivredna proizvodnja treba prilagoditi negativnim posljedicama klimatskih promjena. Oba ova polazišta potvrđuju postojanje klimatskih promjena, a glavna posljedica istih je povećanje globalne temperature Planeta. U Bosni i Hercegovini, kako kaže akademik Grgić, demografski pokazatelji su negativivni i ogledaju se u padu stanovništva, smanjenju poljoprivrednih površina kao i smanjenu broja poljoprivrednih proizvođača, dok poljoprivredna proizvodnja stagnira. Slično Hrvatskoj, obilježja poljoprivredne stvarnosti Bosne i Hercegovine čini: prosječno mala površina po proizvođaču, prosječno niska proizvodnja po ha/grlu, niska razina samodostatnosti, većina proizvodnje na otvorenom, slaba povezanost ratarske i stočarske proizvodnje, prosječno mala proizvodnost po zaposlenom, nedovoljna primjenjivost suvremenih tehničko-tehnoloških novina, nesrazmjer ulaganja i proizvodnje kao i veliki vanjskotrgovinski deficit, zaključio je svoje izlaganje akademik Grgić.
Robert Hadžić, predsjednik udruge OPG-a Hrvatska svoje izlaganje započeo je citatom poznate engleske primatologinje i antropologinje Jane Goodall: “Bizarno je što najinteligentnije biće na svijetu uništava svoj vlastiti dom”. Govoreći o bioraznolikosti Hadžić je rekao da priroda osigurava pola svjetskog BDP-a i da 40 bilijuna eura ovisi o prirodi. Populacija divljih vrsta je smanjena za 60% u posljednjih 40 godina, a milijun vrsta je u opasnosti od izumiranja. Hadžić napominje da od stotina biljnih vrsta nekada, danas prehrana u svijetu ovisi o svega nekoliko kultura.
Pored osoba iz znanstvene zajednice, tribini su nazočile gospođa Marija Pujo Tadić, specijalna izaslanica Vlade Republike Hrvatske za klimatske aktivnosti i gospođa Martina Jurjević iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Zagreb, 10.03.2024.
Akademik Tomislav Dubravac, voditelj razreda za Održivi razvoj
