Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini s tugom je primila vijest da je 4. decembra/prosinca 2023. u Sarajevu preminuo zaslužni član Razreda za humanističke nauke i kulturu Hadžem Hajdarević, književnik, pjesnik, esejist i istaknuti bosanskohercegovački lingvist, istraživač u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Rođen 18. jula/srpnja 1956. godine, u Kruševu kod Foče, te se školovao na Popovu Mostu (kod Foče ) i u Sarajevu (na Gazi Husrevbegovoj medresi i na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao studij jezika i književnosti), Hadžem Hajdarević je objavio dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, šest knjiga proza, kolumni, eseja, jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika i Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika s osnovama gramatike; svime time se on uvrštava u najrazrodnije suvremene bosanskohercegovačke autore.
Njegovi prepjevi bošnjačkih pjesnika koji su pisali na orijentalnim jezicima (kao što je Divan Fadil-paše Šerifovića) i Ilahiname perzijskog klasika Feriduddina Muhammeda Attara ili Kaside-i-burdu egipatskog pjesnika Ebu Abdullaha Šerefuddina el-Busirija spadaju u sam vrh bosanskohercegovačke poetske kreativnosti.
A ne bi valjalo zanemariti ni njegov javni i društveni angažman, među ostalim u Društvu pisaca BiH, gdje je od 2018. obavljao dužnost predsjednika, desetgodišnji angažman u književnoj manifestaciji „Sarajevski dani poezije“, niti veći broj nagrada i priznanja za njegov pjesnički, književni i znanstveni rad.
Akademija je bitno osiromašena njegovim preranim odlaskom, ali njegova ustrajnost i nepokolebljiv duh ostat će zapamćeni kao uzor koji ćemo nastojati slijediti.
Lino Veljak
Vidverto Playeobjavio dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se, kad je u pitanju žanr, ubraja u najrazrodnije savremene bosanskohercegovačke autore. Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, ermenski, italijanski, turski, ukrajinski i druge jezike… Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981), Nagrada “Skender Kulenović” (1996), “Planjaxova” nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005), nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.
