Dani AkademijeKonferencija Putevi dijaspore i domovine 21.05.2022.

Armin Alijagić posjeduje 15-godišnje radno iskustvo tokom kojih je bio angažovan u organizacijama kao što su World Vision, Svjetska banka i OXFAM. 2010 .godine osniva NVO Naša perspektiva čiji je cilj involviranje dijaspore u razvoj zemlje porijekla. U svom dosadašnjem radu, organizacija je izgradila blisku saradnju sa brojnim bh. organizacijama, kompanijama, investitorima te ostalim poslovnim ljudima širom svijeta. NVO čine Biznis centar bh. dijaspore i Biznis forum bh. dijaspore - BHdiaFor. Biznis centar bh. dijaspore djeluje na principu principu one-stop shopa te pruža informacije, različite usluge podrške pri investiranju, te usluge poslovnog povezivanja, planiranja i savjetovanja. Centar je do sada pružio podršku preko 200 kompanija, te direktno doprinjeo otvaranju 500 novih radnih mjesta širom BiH. Biznis forum bh. dijaspore – BHdiaFor pruža mogućnost za poslovno umrežavanje te istraživanje mogućnosti ulaganja u BiH. Na skupu se prezentiraju brojni investicioni projekti, perspektivni sektori u BiH, primjeri dobre prakse dijasporskih investicija... Forum je do sada okupio preko 1200 učesnika iz BiH i inostranstva, potencijalnih investitora i menadžera iz preko 40 zemalja.

Rođen 1942. godine. Studirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje diplomira 1966. godine. Od 1971-1972. poslijediplomski studij na Sveučilištu u Londonu; 1974. položio specijalistički ispit iz ginekologije i porodništva; 1977. doktorat. 

Profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sarajevu.

Profesor Emeritus na sveučilištu Sarajevo School of Science and Technology.

Predsjednik Međunarodne akademije perinatalne medicine.

Predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH.

Objavio 1.151 znanstvenih i stručnih tekstova. Članci kojima je autor ili koautor citirani su prema podacima Google Scholar baze podataka više od 14.700 puta; h-indeks 67. Napisao ili uredio 123 knjige što su objavljene na 12 svjetskih jezika i po tome je jedan od najproduktivnijih svjetskih znanstvenika.

Dobitnik mnogobrojnih nagrada: državna nagrada za mlade znanstvenike (1971), Republička nagrada “Ruđer Bošković” za znanstveni rad (1985), Nagrada HAZU “J.J. Strossmayer” za najbolje znanstveno djelo (1990), Nagrada HAZU za medicinsku znanost (1994), Nagrada “Europski krug” (1996), Nagrada “William Liley” za najbolji znanstveni rad iz fetalne dijagnostike i terapije (1998), “Maternity Prize”, Nagrada Europske udruge za perinatalnu medicinu za doprinos u području perinatalne medicine (2000), odlikovanje predsjednika RH "Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića" (2001), visoko odličje Hrvatskog liječničkog zbora "Pavao Čulumović" (2003), Erich Saling perinatal prize (2011), Lifetime Achievement Award, nagrada Međunarodne akademije perinatalne medicine (2015).

Redovni je član Europske Akademije znanosti i umjetnosti, Međunarodne Akademije za humanu reprodukciju, Akademije znanosti regije Puglia u Italiji i Akademije medicinskih znanosti Katalonije, a počasni je član Američkog instituta za ultrazvuk u medicini i biologiji, te akademik Ruske akademije znanosti. Član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Bivši je predsjednik Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (od 2000. do 2005.) i Svjetske udruge perinatalne medicine. Trenutno je predsjednik Međunarodne akademije za perinatalnu medicinu, voditelj Odbora za edukaciju Svjetske udruge perinatalne medicine, osnivač i direktor Ian Donald Škole ultrazvuka u medicini i biologiji.

Glavni urednik časopisa Donald School Journal of Ultrasound in Obstetrics and Gynecology.

Doctor Honoris Causa na Sveučilištima u Banja Luci, Budimpešti, Barceloni,  Bukureštu, Ateni, Montevideu, Moskvi, Tomsku, Buenos Airesu, Petrogradu, Moskvi, Tirani, Khartoumu.

Počasni je član 15 međunarodnih udruženja.

Član uredništava nekoliko međunarodnih časopisa.

Prof Mirela Delibegovic je Dekan za istrazivanja na University of Aberdeen i Direktor Aberdeen kardiovaskularnog I dijabetis centra. Izabrana je kao Fellow of the Royal Society of Edinburgh (FRSE), koja je Skotska akademija nauka i umjestnosti, 2022 godine. 

Mirela je napustila Tuzlu ratne 1994 godine nakon zavrsenog treceg razreda gimnazije Mesa Selimovici i dobila stipendiju, kao ucenica sa prosjekom 5, da zavrsi skolovanje u George Heriot’s skoli u Edinburgh-u, Skotska. 1995 godine dobila je stipendiju od University of Edinburgh da studira farmakologiju. Nakon diplomiranja u 1999, pocela je doktorat u biohemiji na University of Dundee, sa stipendijom od Royal Society. 2003, po zavrsenom doktoratu, preselila sa u Ameriku za svoje postdoktoralne studije, na Harvard University u Bostonu, na American Heart Association fellowship. Od 2007 godine, Mirela je akademik na University of Aberdeen, gdje njena laboratorija specijalizira na istrazivanjima na dijabetisu i kardiovaskularnim bolestima.

Prof.dr. Draško  Aćimović rođen  1965. u Banjaluci, studirao u Austriji i Bugarskoj.

Bivši  Ambasador BiH u Belgiji.

Magistrirao  na Ekonomskom fakultetu državnog univerziteta Svishtov u Bugarskoj. 

Doktorirao na Državnom Univerzitetu Mariopul u Ukrajini. 

Državni fakultet za bankarstvo Kijev, Ukrajina-Počasni profesor

CERIS-Diplomatska akademija Brisel, Belgija

Učestvovao u reformama tržišta osiguranja u istočnoj Evropi i bio član upravnog odbora  Austrijskog osiguravajućeg društva.

Rukovodio projektom izgradnje najveće firme za finansijsko posredovanje u istočnoj Evropi ”Eurolife” sa trideset pet hiljada ljudi u jedanaest država za švajcarsku kompaniju OC Occident, u saradnji sa velikim finansijskim korporacijama AiG (USA),Allianz (DE) i dr.

Rukovodio kompanijom  Eulife group Ukrajina u funkciji Predsjednik nadzornog odbora ,sa partnerima holandski Aegon  i poljski PZU.

Dobitnik je ordena Svetog Mihaila za širenje duhovnosti, ukrajinskog patrijarha kao i niza drugih priznanja u Evropi. Služi se sa pet stranih jezika. Od 2011 do 2015 Počasni Konzul Ukrajine u Austriji.

Rođen je 1952. godine u Slavonskom Brodu, državljanin Republike Hrvatske. Znanstveni je savjetnik i redovni profesor u trajnom zvanju. Do ove godine dekan Medicinskog fakulteta Sveučilušta Juraj Dobrile u Puli. Osnivač je i dugogodišnji pročelnik Odjela za molekularnu medicinu Instituta “Ruđer Bošković” te osnivač i pročelnik Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Redoviti je član European Academy for Sciences and Arts, Redoviti član European Molecular Biology Organization (EMBO akademije). Redoviti je član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te redovni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Ibnašao je funkciju generalnog tajnika European Molecular Biology Conference. Član je upravnog vijeća European Molecular Biology Laboratory (EMBL) a obnašao je i funkciju člana stalnog odbora European Medical Research Council, Europske znanstvene zaklade. Predsjedavajući Scentific Advisory Bord Rejuve, Arteficial Inteligence and Blockchain (2019). Obnašao je dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske i člana Saborskog odbora za državne nagrade za znanost te predsjednika Odbora za državne nagrade iz prirodnih znanosti RH. Obnašao je i funkciju eksperta za molekularnu medicinu pri parlamentarnim raspravama Europskog parlamenta na inicijativu Transradikalne stranke. Završio je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1975. godine, magistrirao 1977.  a doktorirao 1979.  Znanstveni savjetnik postao je 1985. U nekoliko navrata boravio je na specijalizaciji ili kao profesor u SAD i Njemačkoj (Roswell Park Memorial Institute, Buffalo, New York, Institut für Physiologische Chemie, Krankenhaus Eppendorf, Hamburg, College of Medicine, Cincinnati, Ohio Mayo Clinic, Rochester, Minnesota). Do sada je objavio 300 znanstvenih radova u uglednim međunarodnim časopisima. Sudjelovao je na preko 200 međunarodnih znanstvenih skupova kao pozvani ili plenarni predavač. Vodio je brojne domaće  i međunarodne znanstvene projekte. Odgojio je stručnjake od kojih su neki sada direktori medicinskih iI/ili znanstvenih ustanova. Vodio je preko 50  doktorata i  magisterija. Najveće međunarodno priznanje za svoj znanstveni rad dobio je postavši redovni član EMBO godine 2002. najjače svjetske akademije znanosti o životu koja broji preko 90 nobelovaca. Dao je značajan doprinos problematici prirode transformiranih stanica te razvoja novih prolijekova i medicinskih sredstava.

Redovita profesorica  Sandra Kraljević Pavelić diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska 1997 (profesor biologije). Na istom je fakultetu magistrirala 2003 i doktorirala 2006. Od prosinca 2002 - rujna 2009 zaposlena je kao znanstvena novakinja na Institutu “Ruđer Bošković” Zagreb, Republika Hrvatska gdje je radila u području razvoja lijekova i genskoj terapiji tumora. Od listopada 2009 do lipnja 2020 zaposlena je na Sveučilištu u Rijeci, Odjelu za biotehnologiju kao osnivačica i voditeljica Laboratorija za sistemsku biomedicinu i genomiku. Od 2015 to 2018 bila je Predstojnica Centra za visokopropusne tehnologije Sveučilišta u Rijeci, a od srpnja 2018 do 2021 obavljala je funkciju Predstojnice Doktorske škole Sveučilišta u Rijeci. Od 2017 do 2020 bila je i članica izvršnog odbora Kampus kreativni tim Sveučilišta u Rijeci koji djeluje u sklopu programa 27 Susjedstava – Europske prijestolnice kulture 2020. Od lipnja 2020 zaposlena je na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci kao redovita profesorica. Od 2014, članica je medicinskog panela Slovenske agencije za znanost (ARRS), a od 2017 članica je i biomedicinskog panela Europske zaklade za znanost (European Science Foundation - ESF, Strasbourg, France). Redovna je članica Internacionalne Akademije nauka i umjetnosti u BiH od 10.9.2021. Vodi ili je vodila 6 domaća, internacionalna ili primijenjena projekta, koordinirala je jedan EU projekt, trenutno vodi radni paket Centra izvrsnosti za bioprospekting Jadranskog mora pred Sveučilištem u Rijeci. Znanstveni rad Sandre Kraljević Pavelić vezan je uz područje istraživanja lijekova i medicinskih proizvoda i istraživanja patogeneze bolesti, a zadnjih godina i uz istraživanje prirodnih bioaktivnih spojeva. 

Znanstvena bibliografija - ORCID: https://orcid.org/0000-0003-0491-673X (Scopus h-indeks =25, citata: 2493; 16.2.2022.).

www.seadalic.com

Redovni profesor na Sveučilištu Sjever (Varaždin)

Voditelj Centra za filozofiju medija www.centar-fm.org

Glavni urednik Bošnjačkog glasa www.bnzh.hr

Glavni urednik časopisa In medias res  http://centar-fm.org/index.php/in-medias-res 

Mobitel: +98 9828592

E-mail: salic@unin.hr sealic@protonmail.com

Rođen 1956. god. u Donjoj Vraci (Zenica, BiH) Diplomirao filozofiju i južnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine.  obranio 1986. magistarski rad pod naslovom Iskustvo estetičke misli Waltera Benjamina.

Doktorsku disertaciju iz književnosti obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2007. godine, a disertaciju doktorata iz filozofije 2009. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od godine 2012. radi kao izvanredni, te od 2017. kao redoviti profesor na Sveučilištu Sjever. 

Osnivač i voditelj  Centra za filozofiju medija i mediološka istraživanja iz Zagreba www.centar-fm.org 

Voditelj Sekcije za filozofiju medija Hrvatskog filozofskog društva. 

Glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa In medias res http://www.centar-fm.org/inmediasres/  Član redakcija časopisa Društveno-humanističke studije Univerziteta u Tuzli,  Medijski dijalozi (Podgorica) i Philosophy International Journal (PhIJ) https://medwinpublishers.com/PhIJ/editorial-board.php  Glavni urednik časopisa BNZH Bošnjački glas  https://bnzh.hr/casopis/  Član Hrvatskog Društva Pisaca Voditelj Razreda humanističkih znanosti Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine IANUBIH Dopredsjednik Manjinskog društva pisaca Hrvatske  https://mdp.hr/  Član Izvršnog odbora Bošnjačke nacionalne zajednice za grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Član Matičnog odbora za teologiju i filozofiju Agencije za znanost Ministarstva znanosti RH

Objavio 14 knjiga, uredio 15 znanstvenih zbornika, vodio četiri znanstvena projekta, utemeljio i vodio tri znanstvena skupa:

Filozofija medija  2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021. Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem: 2017, 2018. Na Sjeveru s Rudofom Steinerom: 2017. i 2019.

Sudjelovao  na više od 100 znanstvenih simpozija. U znanstvenim i drugim publikacijama objavio nekoliko stotina znanstvenih i publicističkih radova. Živi i radi u Zagrebu.

Doktor ekonomskih nauka. Bio profesor na Univerzitetu Novi Sad 1978-1986, Ministar u Vladi SR Srbije 1982-1986, Generalni direktor Saveznog zavoda za planiranje 1986-1989 i član Saveznog Izvršnog vijeća, Ambasador i šef delegacije Jugoslavije pri OECD u Parizu 1990-1992, Konsultant OECD-a 1992-1995, profesor na Američkom univerzitetu u Parizu 1996. Od 1996. savjetnik i direktor IBHI-ja (Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju). Od 1970. objavio 47 knjiga i studija čiji je autor i redaktor, 222 naučna članka u časopisima, učestvovao na 37 međunarodnih Konferencija sa izlaganjem. Kao direktor ili vođa istraživanja učestvovao u implementaciji 37 projekata međunarodnih organizacija. Dobitnik Oktobarske nagrade Beograda za društvene nauke (1984), dvije UNDP nagrade u globalnoj konkurenciji za Izvještaje o humanom razvoju BiH (2003 i 2009) i OECD nagrade za razvoj metodologije mjerenja socijalne isključenosti (2009). 

Redovni član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH. 

Dr Davor Pavlović je diplomirao na studiju biohemije i čelijske i molekularne biologije na Sveučilištu Huddersfield u Velikoj Britaniji. Tokom dodiplomskog studija proveo je godinu dana radeći na Sveučilištu Imperial College London u laboratoriju profesorice Ten Feizi gdje je istraživao ulogu oligosaharidnih liganda kod urođenog i stečenog imuniteta. Doktorirao je na Sveučilištu Oxford pod vodstvom profesora Raymonda Dweka i profesorice Nicole Zitzmann. Na Oxfordu, Dr Pavlović je radio s nobelovcem Dr Baruchom Blumbergom gdje je pokazao da sastavni protein (p7) virusa hepatitisa C tvori ionske kanale koje mogu blokirati iminošećeri. Ovaj rad je pokrenuo klinička ispitivanja antivirusnih svojstava iminošećera kod pacijenata sa hepatitisom C.

Nakon Oxforda, Dr Pavlović je nastavio postdoktorske studije na Sveučilištu King’s College London, gdje je radio na regulaciji srčane natrijeve pumpe sa profesorom Michael Shattockom. U 2011. godini je dobio gostujuću stipendiju na Sveučilištu California (Davis) gdje je radio sa profesorom Don Bersom na adrenergičkoj regulaciji natrija i kalcija u srcu.

Godine 2015. Dr. Pavlović je imenovan za predavača kardiovaskularnih znanosti na Sveučilištu u Birminghamu gdje je osnovao vlastitu istraživačku grupu. 2020. godine je unaprijeđen u zvanje izvanrednog profesora. Dr Pavlović je član Europskog kardiološkog društva, zamjenik glavnog urednika časopisa Journal of Molecular and Cellular Cardiology Plus i član je uredničkog odbora Journal of Molecular and Cellular Cardiology. Dr Pavlović također je voditelj teme za srčane bolesti na Institutu za kardiovaskularne znanosti i zamjenik ravnatelja za poslijediplomska istraživanja na Fakultetu Medicine na Sveučilištu Birmingham.

Senita Slipac is a dynamic and results-oriented international professional with sixteen years of experience in the for profit and not for profit sector. Since 2004, Senita has applied her entrepreneurial aspirations first with her family-owned restaurant business in Los Angeles, which to this day is one of the most popular destinations by anyone from the Balkans, Eastern Europe as well as the locals. In 2010, Senita founded Bosana Foundation, a U.S. registered nonprofit organization that empowers youth in Bosnia and Herzegovina by providing them access to higher education and professional development opportunities. Through Bosana, Senita has successfully fundraised close to $1,5M in private and individual donations. In 2017, Senita also co-founded OREA, first multivendor e-commerce startup in Bosnia and Herzegovina that enables local handcrafters to promote and sell their handmade products worldwide, especially in countries with high BIH diaspora. She is passionate about creating and mobilizing communities and individuals that are socially responsible and that serve societies at large for collective good.

Mirza Cifrić rođeni Tuzlak, suosnivač je i izvršni direktor jedne od najinovativnijih kompanija na svijetu Veritas Genetics, te jedan od poduzetnika – pionira na polju prirodnih nauka.Njegova kompanija je proglašena jednom od 50 MIT Tech Review najinovativnijih na svijetu, a taj revolucionarni pristup tretira DNA kao silikonski čip 21. vijeka, koji već danas fundamentalno utječe na sve aspekte života, te industrija zdravstva, prehrane, energije i inžinjeringa. Procjenjuje se da će DNA revolucija koju predvodi upravo Mirza Cifrić sa svojom ekipom omogućiti da se kodiraju aplikacije koje će moći izliječiti nasljedne bolesti poput cistične fibroze, a nova oblast kojom se bave se zove sintetička biologija.Veritas Genetics prva kompanija na svijetu koja nudi sekvenciranje i tumačenje čitavog ljudskog genoma za cijenu manju od $1,000. Mirza upravlja Veritasom sa misijom pokretanja globalnog pokreta dostupnosti genomskih informacija, te gradi infrastrukturu, koja je u mogućnosti da sekvencira i tumači stotine hiljada, a na kraju i milione, ljudskih genoma svake godine.
Veritas je globalna multinacionalna kompanija sa predstavništvima u SAD, Europi i Kini, te je dva puta prepoznata od strane prestižnog MIT Technology Review magazina kao jedna od 50 najpametnijih kompanija u 2016. i 2017. godini.

Admir Masic is an Associate Professor in the Department of Civil and Environmental Engineering and the Faculty Fellow in the Center for Materials Research in Archaeology and Ethnology at MIT.
The Masic Lab @ MIT investigates the nanochemomechanics of mineralization and biomineralization processes of materials ranging from construction materials to archeological and biological materials. With research projects that span from Roman concrete to modern Portland cement, from nacre to kidney stones, from ancient colors to Dead Sea scrolls, the goal of The Masic Lab is to translate the fundamental knowledge gained in the lab into real-world applications for a sustainable future.
Professor Masic is the founder and faculty director of the MIT Refugee Action Hub (MIT ReACT), an initiative he launched in 2017 when the challenge of refugee education was presented at MIT SOLVE. Drawing on MIT’s strengths
in global impact and educational innovation, ReACT’s mission is to design and deliver new learning opportunities for refugees and forcibly displaced populations worldwide.
Prof. Masic received a Master of Science degree in Inorganic Chemistry and a PhD in Physical Chemistry from the University of Turin in Italy.

Dr Dunja Aksentijevic Ricciarelli je doktora nauka iz oblasti kardiovaskularne fiziologije I metabolizma:
vanredna je profesorica kardiovasularne fiziologije i metabolizma, i vodja Postdiplomskih programa za klinicki razvoj lijekova i zdravstveno istrazivanje na William Harvey Research Institute, Barts and London School of Medicine and Dentristry, Queen Mary University of London.
Dobitnica je prestiznih istrazivackih fondova Wellcome Trust-a i Britanske fondacije za srce za istrazivanje srcanih bolesti.
Pocasna je istrazivacka clanica Katedre za fiziologiju Univerziteta u Oxfordu kao i Rayne kardiovaskularnog instituta na King's College- u u Londonu.
Dopisna je clanica Bosanskohercegovačko – američke akademije nauka i umjetnosti kao i suradna clanica razreda za dijasporu IANU BIH.
Autor je brojnih naucno-istrazivackih radova u prestiznim casopisima iz oblasti srcane energetike, metabolizma i kardiovaskularne patofiziologije. Gost-predavac je na brojnim svjetskim katedrama i konferencijama iz strucne oblasti.

Od akademske godine 2015./2016. Tado Jurić radi kao na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a od 2019./2020. i na Fakultetu Hrvatskih studija na Odsjeku demografije i hrvatskog iseljeništva.
Radio je u Bavarskoj od 2009. do 2013, kao koordinator hrvatske nastave u inozemstvu. Na Sveučilištu Friedrich-Alexander Nürnberg-Erlangen i LMU München doktorirao je političke znanosti disertacijom: „Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien auf dem Weg zur EU-Mitgliedschaft“ (mentori: prof. dr. Heiner Bielefeldt, UN-ov povjerenik za ljudska prava i prof.dr. Marie- Janine Calic).
Istaknute monografije:
- Tado Jurić, Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku. Školska knjiga Zagreb, 2018.
→ Tado Jurić, “Gastarbeiter Millennials” – Exploring the past, present and future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography, Hamburg 2021
Osim stečenog znanstveno-nastavnog iskustva u posljednjih nekoliko godina, znanstveno se usavršavao u SR Njemačkoj i SAD-u. Objavio je preko 40 znanstvenih radova na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku. Kao regionalni stručnjak citiran je u brojnim europskim medijima kao i hrvatskim i medijima Zapadnog Balkana: Frankfurter Allgemeine Zeitung, Deutsche Welle, Kleine Zeitung, Rennovabis, DPA, Globus, VL, JL, HRT itd.
Podrijetlom je iz Bosanske Posavine.

Almir Badnjević je rođen 13.07.1986. godine u Bosanskoj Krupi. Magistrirao je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Doktorski studij je završio na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Zagreb (FER), Sveučilišta u Zagrebu 2015. godine.
Od 2008. godine aktivno djeluje u dvije sfere, biznis i akademskoj. Jedan je od utemeljitelja ideje o uključivanju medicinskih uređaja sa funkcijom mjerenja u zakonsko mjeriteljstvo, te uspostavljanja mjerne sljedivosti medicinskih mjerenja na globalnom nivou.
Na toj ideji je u Sarajevu 2014. godine uspostavio jedan od najopremljenijih laboratorija za testiranje i verifikaciju medicinskih uređaja u Evropi, laboratorij Verlab. Na osnovu iskustava stečenih u navedenoj oblasti, kao jedan od urednika napisao je knjigu „Inspection of medical devices – for regulatory purposes“ koju je publikovala najveća izdavačka kuća na svijetu, Springer Nature, te koja predstavlja osnovu literaturu za ovu oblast u svim zemljama svijeta.
U periodu od 2010. do 2014. godine radio je u industriji medicinskih uređaja, u polju respiratorne tehnike i gasnih analiza krvi, te je završio preko 20 specijalizacija iz navedenih oblasti širom Evrope.
U akademskoj karijeri, od 2015. godine počinje raditi kao docent i šef odsjeka za Genetiku i bioinžinjering na Fakultetu za inžinjering i prirodne nauke, Međunarodnog Burch Univerziteta u Sarajevu. Iste godine uspostavlja magistarski i doktorski studij iz oblasti bioinžinjerstva u Sarajevu, a prvi na području Bosne i Hercegovine.
Pored toga, od 2015. godine radi i kao pozvani predavač na Univerzitetu u Warwicku (Velika Britanija). Od septembra 2018. godine biva izabran u zvanje vanrednog profesora u oblastima opće elektronike i bioinžinjeringa, dok 2019. godine na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu biva izabran u zvanje docenta iz oblasti farmaceutska informatika.
U 2021. godini postaje redovni član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH), te obnaša dužnost Izvršnog direktora iste. U toku 2021. godine primljen je i kao redovni član Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu, Austrija.
U 2014. godini kao jedan od osnivača i izabrani predsjednik pokrenuo je Društvo za medicinski i biološki inžinjering u BiH, koje je u rekordnom roku postalo predstavnik BiH u Međunarodnoj Federaciji za medicinski i biološki inžinjering (IFMBE) i Evropskoj alijansi za medicinski i biološki inžinjering i nauku (EAMBES).
U toku 2021. godine uspostavio je u Sarajevu i prvi EU DIH (evropski digitalni inovacijski hub) pod nazivom LabHub, koji se našao na listi potpuno operativnih digitalni inovacijskih hubova evropske komisije.
Dodatno, od 2015. godine ovo Društvo je na čelu sa njm po prvi put u historiji BiH započelo je sa organizacijom Međunarodne konferencije iz medicinskog i biološkog inžinjeringa (CMBEBIH), koja svake druge godine u prosjeku okuplja preko 700 učesnika iz oko 40 svjetskih zemalja, te predstavlja najveći naučni događaj koji se organizira u Bosni i Hercegovini.
Na globalnom nivou, u toku 2016. godine, imenovan je za člana uprave tehničkog komiteta za kardiopulmonarne sisteme najvećeg globalnog instituta inžinjera elektrotehnike i elektronike, američkog IEEE, dok je u toku 2020. godine imenovan u upravni odbor globalnih IEEE standarda.
Izabran je na poziciju člana uprave divizije za klinički inžinjering pri Međunarodnoj federaciji za medicinski i biološki inžinjering (IFMBE) na mandat 2018 – 2024, dok je na poziciju vijećnik (savjetnik) za regulatorna pitanja i blagajnika evropske alijanse za medicinski i biološki inžinjering i nauku (EAMBES) izabran na mandat 2018 – 2022. U mandatnom periodu 2019 – 2020 obnašao je funkciju koordinatora IEEE standarda za Regiju 8 (Evropa, Bliski Istok, Afrika). Dodatno, 2019. godine imenovan je za člana nadzornog odbora Privredne banke Sarajevo dd Sarajevo na mandat 2019 – 2023.
Od 2021. godine po prvi put sa područja Bosne i Hercegovine imenovan je i za nositelja počasne titule „IEEE EMBS Istaknuti predavač (Distinguished lecturer)“. Pored toga nositelj je IEEE Senior statusa.
Autor ili koator je preko 100 poglavlja knjiga, knjiga, časopisa u žurnalima, te članaka sa međunarodnih konferencija. U 2016. godini njegov CV je prepoznat i uključen u Marquis Who's Who in the World.
U 2018. godini, zajedno sa svojim timom dobitnik je globalne IFMBE nagrade za najbolje istraživanje i postignute rezultate iz oblasti kliničkog inžinjeringa, dok je 2021. godine kompanija – Verlab, dobitnik globalne timske nagrade iz oblasti kliničkog inžinjeringa. Proglašen je za „Ličnost godine u BiH“ od strane SNL magazina 2018. godine, od strane Ladies In magazina za IN muškarca 2020. godine, dok je od strane Face TV proglašen za CD ličnost 2020. godine. Oženjen je i otac dvoje djece.