Ruski (Putinov) napad na suverenu i nezavisnu Ukrajinu još je jedan pokušaj da se političke razlike i briga za ‘sigurnost vlastitog naroda’ rješavaju neprihvatljivim i opasnim sredstvom – vojnom agresijom. Hegemonističke namjere prepoznatljive u Putinovom stavu da je modernu Ukrajinu stvorila Ruska revolucija, predstavljaju neprihvatljiv oblik revidiranja historije. Rat u Ukrajini, koliko god je sam po sebi velika nesreća, predstavlja istovremeno opasnost za Europu i cijeli svijet. Evidentnom postaje opasnost zagovaranja vlastitih argumenata oružjem, čuvanje vlastite autonomije i vlastite sigurnosti – ugrožavanjem tuđe.
Bosna i Hercegovina ne može i ne smije ostati ravnodušnom. Na djelu je obrazac koji je bosanskohercegovačkom narodu bolno poznat, a koji se nakon desetljeća prikrivanja sada javlja kao ponovna opasnost za donekle zaliječene rane. Iza nejedinstvenosti Bosne i Hercegovine, kada je riječ o osudi agresije na Ukrajinu, stoji skriveno ili otvoreno priključivanje ovom načinu djelovanja koje političku volju želi nametnuti ratom. Bosna i Hercegovina najbolje zna što znači nepoštivanje demokratskih odluka naroda i pokušaj da se ratnim razaranjima i zločinima natjera druge na promjenu političkih stavova.
Kao institucija građana svih nacionalnosti Međunarodna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini poziva Rusiju na trenutni prekid ratnog dokazivanja ispravnosti vlastitih političkih stavova, obustavljanje agresije na Ukrajinu, odnosno na dogovor o miru uz garantirani teritorijalni integritet Ukrajine.
Kao samostalna i demokratskim referendumom uspostavljena nezavisna država, Bosna i Hercegovina želi biti dijelom svijeta koji neće ratovima rješavati političke razlike.
Stoga i ovaj put pozivamo Europu da otvori proces hitnog priključenja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Kašnjenje u razumijevanju situacije devedesetih rezultiralo je genocidom u neposrednoj blizini najvećih europskih prijestolnica. Novo nerazumijevanje, nažalost, može rezultirati još većim nesrećama u Bosni i Hercegovini.
Konačno, pozivamo i Visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta, nesumnjivo upućenoga u evidentne opstrukcije političkog vrha manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, da uloži dodatne napore za sprečavanje geostrateških igara (Banja Luka – Beograd – Moskva), igara koje su u suprotnosti s voljom i interesima i srpskog, i hrvatskog, i bošnjačkog građanstva Bosne i Hercegovine.
Međunarodna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini smatra da bi ubrzavanje priključenja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i euroatlantskim integracijama bio snažan signal snagama destrukcije u Bosni i Hercegovini da je vrijeme rata prošlo i da bosanskohercegovački narod svoju sudbinu treba tražiti u zajedničkom razvoju demokratskih institucija, ekonomskom razvoju, razvitku građanskih sloboda, vjerskoj toleranciji i ravnopravnosti svakog građanina.
Za Međunarodnu akademiju nauka i umjetnosti u BiH
Akademik Asim Kurjak
